Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Ovo su najopasnije ljetne namirnice, čuvate li ih pravilno?

Hranu treba pravilno čuvati: trajne namirnice na suhome, a polutrajne i lako pokvarljive pokrivene u hladnjaku na + 4°C ili u zamrzivaču na -18°C da bismo izbjegli trovanja i množenje bakterija
01. kolovoza 2013. u 16:12 0 komentara 1216 prikaza
kamenice (1)
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Crijevne infekcije neželjeni su i česti pratitelj ljetovanja, a najčešće ih prouzročuje konzumiranje zdravstveno neispravne hrane zagađene bakterijama. Posljedice su infekcije, proljevi koji za sobom povlače dehidraciju, slabost i vrtoglavicu.

Uzroci infekcija najčešće ostaju nepoznati jer je teško iz pojedene hrane ili objekta izolirati glavnog krivca, no zato valja obratiti pozornost na hranu prije konzumacije. Hrana može biti kontaminirana na mnogo načina, ali ponajprije treba brinuti o tome da su nam čiste ruke, pribor i radna površina. Iako se ljeti jede više svježe hrane, ne zaboravite da je termička obrada prva linija obrane od infekcije. Ne ostavljajte hranu na sobnoj temperaturi, hladite je na temperaturama nižima od 5°C, a posebno pazite na to da ne biste “križno” onečistili hranu, odnosno da bakterije sa sirove hrane u hladnjaku ili zdjeli ne prijeđu na pripremljenu hranu.

Ako ipak dođe do infekcije, povraćanja i proljeva te temperature, potrebno je piti što više tekućine – vodu, čajeve, bistre juhe i zatražiti pomoć liječnika. Prehrana neka bude svedena na dvopek, rižu i nemasne krekere, a zatim na kuhano povrće i nemasno kuhano meso. Valja izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode, osim jogurta i probiotskih proizvoda koji dobro utječu na crijevnu floru koja je poremećena zbog proljeva. Ne dopustite da vam nemar i loša hrana pokvare ljetovanje.

Bjelančevine

Izvori bjelančevina moraju biti raznoliki i ne treba ih izbjegavati zbog straha od trovanja. Nisu samo bjelančevine životinjskog podrijetla vrijedne, preporučuju se i bjelančevine biljnog podrijetla. S bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelančevina mora potrošiti više energije nego za masti i ugljikohidrate, a to znači da se organizam više zagrijava.

Ukrižano onečišćenje

Najčešći način onečišćenja hrane jest kada se sirova hrana obrađuje u blizini hrane koja je već pripremljena (komadići ili kapljice upadnu u gotovu hranu) ili kada se na površini koja nije dobro očišćena nakon obrade sirove hrane, obrađuje pripremljena hrana s istim priborom. Upravo zato važno je razdvajati namirnice po policama i čuvati ih u kutijama predviđenima za hranu. Sladoledi koji se pripremaju od jaja i mlijeka, a nisu pažljivo pohranjeni odvest će vas na toalet ili čak na infuziju!

Jaja

Jaja su ljeti tempirana bomba za sve one osjetljivih želudaca i neoprezne. Naime, meko kuhana jaja trebalo bi izbjegavati, kao i jela u kojima se jaja koriste kao sastojak poput majoneze ili raznih umaka i preljeva za salatu. Životinjske namirnice mogu sadržavati štetne viruse i bakterije koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju. Sufle, mousse i topljena čokolada mogu sadržavati sirova jaja pa ih je također poželjno izbjegavati. I tiramisu nerijetko sadrži sirovi bjelanjak.

Školjke

Ma koliko voljeli školjke, izbjegavajte ih jesti tijekom ljeta ili pažljivo pratite obavijesti o čistoći mora i zatvaranju uzgajališta. Školjke su svojevrsni filtri za mikroorganizme koji se u njima zadržavaju. K tome su i iznimno pokvarljive i moraju biti konzumirane u razdoblju od nekoliko sati nakon vađenja iz mora. Sirove školjke mogu sadržavati opasne mikroorganizme – uzročnike bolesti. Izbjegavajte i sushi te sirove školjke, a posebno one koje se nisu otvorile pri kuhanju.

Grickalice

Obratite pozornost na grickalice koje se nude uz piće u barovima, a koje nisu u originalnom pakiranju (kikiriki, keksi, čokolada, slani štapići, voće i sl.) Naime, takva hrana vrlo je često u dodiru s rukama drugih osoba koje potencijalno mogu biti nečiste pa je vjerojatnost za razvoj bolesti prouzročenih bakterijama ili virusima znatno veća. Treba biti oprezan i s hranom kupljenom od uličnih prodavača, posebno ako su daleko od vode za pranje ruku i ako nemaju rashladni sustav u kojem hranu održavaju svježom.

Riba

Iskoristite ljeto za uživanje u ribi, ona sadrži mnogo korisnih sastojaka uključujući višestruko nezasićene masne kiseline. Obratite pozornost na svježinu ribe (oči, škrge) posebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice stvara alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija (crvenilo vrata i obraza neposredno nakon konzumacije takve ribe). U tom slučaju potražite pomoć liječnika i objasnite što ste jeli.

Voće, povrće, led I E-coli

Bakterija E. coli nalazi svuda oko nas, a najčešće u zemlji, pa su potencijalno opasni plodovi u blizini zemlje ili oni koji padaju na zemlju (krastavci, paprika, rajčica, mahune, dinja, lubenica). Obično stradaju ljubitelji sirove hrane kao i namirnica koje se ne obrađuju. Led u mnogim kafićima i restoranima brze prehrane pravo je leglo bakterija jer ih u prosjeku ima više nego voda u WC školjki. Naime, ledomati se rijetko čiste pa se voda kontaminira bakterijama koje se množe zagrijavanjem odstajale vode – u želucu.

Čuvanje mesa

Ako se sirovo meso čuva iznad pripremljene hrane, kapanjem iz sirovog mesa bakterije se mogu prenijeti u kolač koji se nalazi ispod. Isto se događa kada se nožem reže sirovo meso pa se odmah zatim na istoj površini režu krastavci za salatu. Kada su podloga i nož površno oprani, zadržava se dio bakterija koje ostaju na krastavcima i u samoj salati. Bakterije se također prenose rukama ako se najprije radi sa sirovom, a nakon toga s pripremljenom hranom, a ruke u međuvremenu nisu oprane.

Suđe i čuvanje

Pribor i zdjele u kojima se čuva i poslužuje hrana mogu biti izvor zaraza pa stoga valja provjeriti u kakvom su stanju. Golim okom nećete vidjeti izvor zaraze, no dovoljno je ustanoviti da nema mrlja ni ostataka hrane. Bilo bi dobro i usmjeriti pozornost na mjesta na kojima je hrana pohranjena: vruća hrana treba se pariti, a hladna treba biti na temperaturi hladnjaka ili na ledu. Izbjegavajte konzumirati hranu koja je dugo stajala u toplim zdjelama ili onu iz vitrina koje nisu hlađene ili su na suncu pa je hrana promijenila izgled.

Hladnjak

Zamrzavanje zaustavlja razvoj bakterija i njihovo umnažanje sve dok je hrana pohranjena na niskoj temperaturi. No niska temperatura ne priječi druge procese u hrani, tako da je čuvanje hrane u zamrzivaču ograničeno vrstom i sastavom hrane. Treba provjeriti temperaturu u hladnjaku. U najhladnijem dijelu hladnjaka temperatura mora biti između 0°C i 5°C.

>>Stop sendvičima: Kako se zdravije hraniti na poslu?

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.