Lagana pjenušava vina Today Rose i Blanc od graševine i frankovke, elegantnih okusa s aromama citrusa i bobičastog voća, kao idealno osvježenje za svakodnevna druženja, desert ili savršena podloga za ljetne koktele, ili crni cuvee Ruby Fusion, voćan, punog tijela s utjecajem drva i notom slatkih začina i vanilije koji odlično prianja uz file jelena u demiglas umaku s vrganjima i crnim trubama, pire od celera i poriluka te karamelizirano šumsko voće i čips od batata s potpisom chefa Tihomira Bježančevića? Dobri poznavatelji vina zasigurno bi se složili sa svakom od ponuđenih opcija, no svima im je zajednički nazivnik Enosophia, novi brend u vinarskoj industriji i moderna boutique vinarija, nastala kao odgovor na novu strategiju razvoja Feričanaca kao turističke i održive destinacije tvrtke Osilovac, u sklopu koje posluje vinarija Feravino.
Prvi podrum sagrađen 1804.
Direktor Enosophije Ivan Maričić kaže kako je sve je počelo prije pet godina, kada je krenuo značajan investicijski ciklus Feravina, a sve u cilju povećanja kvalitete njegovih proizvoda. Dodana vrijednost bila je jedini mogući smjer razvoja te je 2020. nastao brend Enosophia. Analizom tržišta u sklopu strategije razvoja vinarije shvatili su da se ono mijenja, kao i potrošači, te su se i sami odlučili prilagoditi i mijenjati.
– Uočili smo potrebu za ozbiljnim rebrandingom, okružili se najboljima u industriji i Enosophia je rezultat tog zajedničkog rada – objašnjava.
Vina nastaju promišljeno, s puno pozornosti usmjerene na detalje – od posebnosti okusa, preko pristupa i komunikacije do pakiranja i posebnih digitalnih etiketa, koje su prvi predstavili hrvatskom tržištu. A svima je "srce" feričanačko vinogorje na sjevernim obroncima Krndije kojemu su "vinsku kulturu" donijeli cisterciti i templari.
– Prvi podrum s "ozbiljnijom" proizvodnjom sagrađen je 1804., a danas je to Stari podrum u vlasništvu Feravina/Enosophije u kojem u 187 barrique bačava odležavaju naša crna vina, naši Mirazi – govori voditeljica vinogradarske i vinarske proizvodnje Lucija Kovačević. Feričanci su tradicionalno kraj crnih sorti, na čelu s frankovkom, koja se tu ukorijenila još u doba Austro-Ugarske. Tradicija, prepoznatljivost, posebnost, točka diferencijacije od ostalih vinogorja – sve se ogleda u toj sorti koja vjerno predstavlja karakter tog područja i terroir, a uskoro će, uvjereni su u Enosophiji, biti prepoznatljiva crna sorta cijele kontinentalne Hrvatske.
– Zbog sklopa klime, tla i geografskog okruženja frankovka ovdje, zahvaljujući našem sustavnom radu u vinogradima i na vinima, daje najbolje rezultate, što potvrđuju i brojne nagrade koje smo osvojili. Stoga je naš zadatak i cilj postaviti je na mjesto na vinskim kartama u Hrvatskoj gdje i zaslužuje biti. Mikrolokacije vinograda, blago nagnute jugozapadno i jugoistočno, zajedno s tlom koji daje umjerene prinose, čine idealno mjesto za crne sorte pa su u novije vrijeme u vinogradima Feravina/Enosophije posađeni i syrah i cabernet franc, koji daju izvrsne rezultate – ističe Kovačević.
Vinarija Feričanci dugi niz godina kontinuirano osvaja nagrade, a otkako su tržištu predstavljene nove etikete Enosophia, dvije godine zaredom na Decanter World Wine Awardsu stižu i potvrde kvalitete za Trs No.5, Matarouge i Rubi Fusion. Ove su godine, pak, za Frankovku Miraz 2018. osvojili visoka 94 boda, što je najviše za ijednu frankovku dosad, a ujedno je i najbolje ocijenjeno crno kontinentalno vino Hrvatske, na što su u vinariji iznimno ponosni.
Na upit kakva se danas vina najviše traže Kovačević odgovara da se trendovi brzo mijenjaju. Na većini tržišta ljudi teže nešto laganijim, prozračnijim vinima, ali opet s određenom punoćom okusa.
– I pjenušci su u vrlo dobrom uzletu i sve traženiji. To najbolje znamo po potražnji naših pjenušaca Today blanc (100% graševina) i Today rose (100% frankovka) koji su među najtraženijim proizvodima ove sezone. Linijom Enosophia ciljamo upravo na takvo tržište. No, istinski vinoljupci će usprkos trendovima u vinu uvijek tražiti sortnost i karakter podneblja iz kojega stiže – objašnjava naša sugovornica.
Milenijci (generacija rođena između 1981. i 1996.) danas čine više od trećine potrošača vina pa se Enosophia u prvom redu nastojala povezati s njima. Za nešto mlađe potrošače osmislili su etiketu koja je i osobna karta vina.
– Razvili smo prve interaktivne AR etikete u Hrvatskoj u suradnji s agencijom Bruketa – Žinić – Grey. S etikete Trs No.5 preko mobilne se aplikacije Enosophia očitava posebno skladana glazba za to vino, a s etikete Matarouge potrošač otvara rose atlas svijeta i može naučiti više o najpoznatijim svjetskim rose regijama – kaže Kovačević.
Urod vinarije ove je godine procijenjen na 1100 tona, a planira se proizvesti cca 750.000 litara vina, od čega najviše graševine pa frankovke.
– Godina je zasad vrlo dobra, očekujemo visoku kvalitetu grožđa te nestrpljivo iščekujemo početak najvažnijeg i najveselijeg dijela godine – berbe – napominje Kovačević. U vinogradima je prisutan diverzitet mikrolokacija, koji se očituje u položajima, sastavu tla, starosti vinograda i prinosima, pa se prema tome primjenjuju različite proizvodne tehnike kako bi se dobilo najbolje grožđe za određen stil vina.
– Princip je u osluškivanju same prirode i vinograda, a mi djelujemo samo kako bismo pomogli izvući ono najbolje iz njega i pokazali naše dvije najzastupljenije sorte u širokom spektru proizvoda – od pjenušavih vina, svježijih, laganijih preko odležanih do predikata.
Iako je potrošnja vina u Hrvatskoj uglavnom stabilna, izuzetno je ovisna o sezoni, što su posljednje dvije pandemijske godine i potvrdile. S obzirom na to da je turizam generator potrošnje, i kvantitativno i kvalitativno, vrijeme kad ugostitelji nisu radili punim kapacitetom značajno se odrazilo na potrošnju. Domaći potrošači u međuvremenu su se okrenuli manjim privatnim okupljanjima i konzumaciji kod kuće, dižući potražnju za kvalitetnijim vinima u retail kanalu.
Hrvatska vinska zemlja
– Ponuda vina u cijeloj je Hrvatskoj jako široka i zapravo je najviše pod sezonskim utjecajem, odnosno dijela godine u kojem se poslužuje. Govorimo li o Jadranu, fokus je na svježim vinima nižih alkohola kao i na pjenušavim vinima, s obzirom na to da se radi o ljetnim mjesecima. No činjenica je da se mnogo toga promijenilo na tržištu u posljednje dvije godine i morat ćemo više nego ikada dosad tražiti načine kako da na njih odgovorimo – kaže direktor Maričić.
U nedovoljnom marketingu kvalitetnih domaćih vina u svijetu možda je i najviše posla, ne samo Enosophije.
– Primarno je staviti Hrvatsku na svjetsku kartu kao vinsku zemlju. Tek kada Hrvatska bude prepoznata kao vinska zemlja, specifičnosti svake pojedine regije, kao i sama vina, dobit će snažan vjetar u leđa. No za to nam treba jasna nacionalna strategija razvoja vinarstva jer riječ je o ozbiljnom procesu koji mora biti jasno postavljen i, što je najvažnije, provediv – napominje.
Mogu li se hrvatski vinari boriti s jeftinim stranim vinima u trgovačkim lancima?
– Konkurencija je sastavni dio posla i moramo biti spremni nositi se s izazovima koje donosi. To je dio tržišta koje postoji i te se potrebe trebaju zadovoljiti ili iz vlastite proizvodnje ili iz uvoza. Na nama je da educiramo potrošače i da radimo na tome kako bi potrošači vidjeli vrijednost u proizvodima koje radimo – zaključio je Maričić.
Kuharica tvrdi da pogrešno čistimo dasku za rezanje: Ima trik za uklanjanje nečistoća i bakterija!
