Ostaci ručka često završe u hladnjaku i posluže kao brz obrok sljedećeg dana. No koliko dugo kuhana hrana zapravo može stajati prije nego što postane nesigurna za konzumaciju? Iako mnogi procjenjuju svježinu prema mirisu, okusu ili izgledu, stručnjaci upozoravaju da to nije pouzdana metoda. Poseban oprez potreban je kod jela s rižom, koja imaju kraći preporučeni rok čuvanja. Agencije za sigurnost hrane diljem svijeta uglavnom preporučuju da se kuhana jela pojedu unutar dva do četiri dana, ovisno o vrsti hrane i smjernicama pojedine institucije. prenosi Klix.
Američka Služba za sigurnost i inspekciju hrane (FSIS) navodi da se ostaci kuhanih jela mogu čuvati u hladnjaku tri do četiri dana. Nakon toga povećava se rizik od trovanja hranom, a problem je što štetne bakterije često ne mijenjaju okus, miris ni izgled namirnica. Ova preporuka odnosi se na kuhano meso, piletinu, juhe i variva, uključujući grah i gulaš. Neke su agencije ipak opreznije. Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) savjetuje da se ostaci pojedu unutar dva dana, dok australska agencija za hranu Novog Južnog Walesa preporučuje rok od tri dana.
Zašto s rižom treba biti posebno oprezan?
Najveći oprez potreban je kod jela koja sadrže rižu. Novozelandska agencija za sigurnost hrane objašnjava da nekuhana riža može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje mogu preživjeti kuhanje. Ako se kuhana riža ne ohladi i ne pohrani pravilno, bakterije se mogu razmnožavati i predstavljati rizik za zdravlje. Zbog toga novozelandska agencija preporučuje da se ostaci jela s rižom pojedu unutar dva dana. Isti rok australska agencija navodi za kuhanu rižu i tjesteninu.
To znači da bi jela poput punjenih paprika, sarme s rižom, pilava i rižota trebalo pojesti ranije nego neka druga kuhana jela, uz uvjet da su pravilno čuvana. Novozelandska agencija rok od dva dana preporučuje i za kuhana jela koja se poslužuju hladna, poput krumpir-salate ili salate od tjestenine, dok za određena jela koja se ponovno zagrijavaju navodi rok do četiri dana.
Kako pravilno čuvati ostatke hrane?
Jednako kao i rok trajanja, važan je način na koji se kuhana hrana čuva. Ostatke bi trebalo što prije ohladiti i staviti u hladnjak, najkasnije dva sata nakon pripreme. Australska agencija savjetuje da se veće količine hrane rasporede u manje, plitke posude kako bi se brže ohladile. Hranu je najbolje čuvati u poklopljenim posudama, a ne na otvorenim tanjurima. Hladnjak bi pritom trebao održavati temperaturu od najviše 4 °C.
Ostatke koji su na sobnoj temperaturi stajali dulje od četiri sata potrebno je baciti. Ako su izvan hladnjaka proveli između dva i četiri sata, treba ih odmah pojesti, a ne ponovno spremati za kasnije. Prilikom podgrijavanja važno je da hrana bude potpuno zagrijana, uključujući njezinu sredinu. Britanska FSA također preporučuje da se ostaci podgrijavaju samo jednom.
Ako znate da kuhanu hranu nećete pojesti unutar preporučenog roka, najbolje ju je zamrznuti što prije. Prema britanskoj Agenciji za standarde hrane, pravilno zamrznuta hrana može ostati sigurna vrlo dugo, ali njezina kvaliteta s vremenom opada. Zato se preporučuje potrošiti je unutar tri mjeseca. Odmrznute ostatke trebalo bi pojesti unutar 24 sata, a ponovno zamrzavanje najbolje je izbjegavati. Najvažnije je zapamtiti da ugodan miris i dobar izgled nisu jamstvo da je hrana sigurna za jelo. Pravilno hlađenje, čuvanje u hladnjaku i poštivanje preporučenih rokova najbolji su načini za smanjenje rizika od trovanja hranom.
Ako volite hrskavo i svježe, imajte ovo na umu: Ovih 6 vrsta povrća nije za čuvanje u zamrzivaču
Otvori KEKS Pay
