Australski istraživači utvrdili su da osobe koje konzumiraju jogurt, u odnosu na one koje ga ne konzumiraju, imaju manji rizik za razvoj ateroskleroze ili kardiovaskularnih bolesti.
Sir i mlijeko ne djeluju
Autori studije ispitali su oko 1080 osoba starijih od 70 godina o njihovoj konzumaciji mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko, sir i jogurt. Tri godine poslije sudionicima studije ultrazvučno je mjerena elastičnost i prohodnost arterija.
Prema rezultatima, unos mlijeka i sira nije utjecao na zdravlje arterija, no unos jogurta rezultirao je boljim zdravljem arterija. Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition konzumacija jogurta može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ovo nije prva studija koja se bavila učincima jogurta na ljudsko zdravlje pa se on tako pokazao učinkovitim borcem ne samo protiv kardiovaskularnih bolesti nego i protiv najrazličitijih probavnih smetnji, poremećene crijevne mikroflore i sl. Tu su posebice učinkoviti zbog “pojačivača” imuniteta – probiotika. Iako se o probioticima mnogo priča u posljednje vrijeme, klasičan pojam probiotika čine bakterije u jogurtu.
Jogurt je odavno poznat kao djelotvoran u očuvanju zdravlja, a njegovo povoljno djelovanje pripisuje se izvornim bakterijama u jogurtu. To su kulture Lactobacillus bulgaricus i Streptotoccus thermophilus. Međutim, kulture ovih bakterija nisu otporne na želučanu kiselinu pa tako u tankome crijevu, gdje bi bile najpotrebnije, ne dostižu znatnije koncentracije.
Zbog toga, uzete na usta, ne bi mogle polučiti veći probiotički učinak.
Olakšanje tegoba
Ipak, ove bakterije mogu olakšati probavu mliječnoga šećera kod deficita enzima laktaze – čestoga poremećaja obilježenog pojavom trbušnih grčeva, često i proljeva nakon uzimanja mliječne hrane.
U ovih bolesnika nakon konzumacije probiotičkih bakterija može doći do bitnoga olakšanja tegoba.
