Dugo je vremena menstrualno zdravlje žena bilo je tabu tema, nepravedno je potisnuto u drugi plan iako se ovaj problem nameće gotovo polovici čovječanstva. Menstrualno siromaštvo, koje se naizgled ne vidi – upravo zato što izaziva nelagodu i za sobom povlači osjećaj srama – pogađa sve više djevojaka i žena najrazličitijih dobi, a one su, pogotovo u Hrvatskoj, suočene su s izazovima kojih javnost nije ni svjesna.
Kako se još uvijek u javnosti nedovoljno govori o menstrualnom sramu, koji je prisutan zbog nemogućnosti kupnje dovoljno uložaka ili tampona, iako su promjene i osvještavanje ovoga problema na obzoru društva, još uvijek se krećemo sporim koracima.
Što je menstrualno siromaštvo?
Pod pojmom menstrualnog siromaštva podrazumijevamo širok spektar prepreka – od financijskih do političkih – koje mnogim ženama onemogućavaju pristup osnovnim menstrualnim potrepštinama, poput uložaka, tampona i tableta protiv bolova. No pod ovim se pojmom podrazumijeva i neznanje, stigmatizacija i sram koje izaziva u komunikaciji izaziva riječ “menstruacija”.
Osobe koje se svakodnevno susreću sa ženama i njihovim spolnim zdravljem te, naravno, indirektno i s menstrualnim siromaštvom, svakako su ginekolozi. Ginekologinja Tihana Mazalin u Poliklinici Mazalin na dnevnoj bazi s pacijenticama razgovara o ženskom zdravlju, a mnoge mlade djevojke prije svoje prve menstruacije dolaze k njoj na razgovor i po savjet.
– Bez obzira na veliku dostupnost informacija putem medija i digitalnih mreža, i dalje velik broj djevojčica i djevojaka nije upoznat s osnovnim pojmovima vezanim uz svoju spolnost i intimno zdravlje. Svakako, najveći razlog je nelagoda, i to uglavnom manjka komunikacije s najbližima – smatra Tihana Mazalin, ginekologinja u Poliklinici Mazalin.
Da bi se menstrualno siromaštvo pobijedilo i uklonila stigma sa ženskog intimnog zdravlja, kako liječnica objašnjava, važno je osvještavanje i edukacija od najranije dobi, ali ne samo djevojčica već i dječaka.
– Još uvijek je edukacija u školama prilično “škrta” kad je riječ o spolnom sazrijevanju, a danas djevojčice menstruaciju dobivaju u sve ranijoj dobi, što za sobom povlači i ranije stupanje u spolne odnose. Također, velika je odgovornost i na roditeljima, koji bi trebali biti prvi kontakt s djecom, važno je da im prenesu svoje znanje i iskustvo, ugodnim i brižnim razgovorom, bez tabu tema. U to bi trebao biti uključen i razgovor o menstruaciji te menstrualnom siromaštvu, ne kao sramoti, nego kao potrebi na koju bi trebalo odgovoriti – kaže Tihana.
Liječnica smatra da posljedice srama, nerazgovora i needuciranosti na temu spolnosti pa i menstruacije, nažalost mogu biti dalekosežne – od neprihvaćanja vlastitog tijela pa do zdravstvenih problema, kao što su razne infekcije, ali i neupućenosti kod stupanja u spolne odnose ili pak izbjegavanje redovitih kontrola kod ginekologa.
I statistike potvrđuju da je menstrualno siromaštvo naša stvarnost
Kada govorimo o inicijativama koje su pokrenule određene promjene u društvu i skrenule pozornost javnih institucija na problem menstrualnog siromaštva, važno je spomenuti istraživanje koje je krajem 2020. godine pokrenula Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter. Riječ je o prvom istraživanju o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj, a rezultati su doista bili poražavajući: na 6000 ispitanih građanki Hrvatske, pokazalo se da je 33 % žena prisiljeno štedjeti na ulošcima, da 10 % žena nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka kako bi ih redovito mijenjale, da 36,4 % žena mora kupovati manje kvalitetne menstrualne potrepštine zbog njihove cijene, da 10 % žena ne može si priuštiti lijekove za ublažavanje menstrualnih bolova i da 8,8 % žena ne može promijeniti uložak/tampon star 6 do 8 sati jer si ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština.
Međutim, ovo je istraživanje izvuklo na svjetlo dana još neke probleme – osjećaj menstrualnog srama i stida, nerazumijevanje, stigma i osuđivanje okoline, nemogućnost održavanja adekvatne menstrualne higijene, nedostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za smanjenje bolova tijekom menstruacije, izostanak s posla ili škole zbog menstrualnih bolova, nedostupnosti menstrualnih potrepština ili nedostatnih higijenskih uvjeta.
Prva se uključila Škotska, a od 2023. i Hrvatska
I nakon što je Škotska 2022. godine bila prva europska zemlja gdje su javne ustanove imale obavezu osigurati menstrualne higijenske proizvode, tijekom 2023. i Hrvatska je odlučila krenuti u smjeru borbe s menstrualnim siromaštvom i osvještavanjem javnosti o ovome problemu. Naime, za učenice u školama i žene u skloništima za žrtve nasilja, tijekom 2023. godine osigurana su sredstva za besplatne higijenske potrepštine te će se nastaviti i 2024., 2025. i 2026. godinu, za što je u proračunu osigurano tri milijuna eura.
Uzme li se u obzir da u Hrvatskoj ima 927 redovnih osnovnih škola (s 1084 područne) i 407 srednjih, nabava i distribucija higijenskih potrepština poprilično je zahtjevna pa je implementacija prakse, potpomognuta državnim proračunom, krenula tek u rujnu.
I neki hrvatski gradovi krenuli u borbu protiv menstrualnog siromaštva
No neki gradovi nisu čekali državni proračun, nego su samoinicijativno pokrenuli val pozitivnih promjena glede menstrualnog siromaštva. Prvi je krenuo Varaždin, sa Strojarskom i prometnom školom, čija je ravnateljica Snježana Klarić odlučila povući prvi potez i podijeliti besplatne uloške i tampone svojim učenicama, bez obzira na njihov socijalni status. Potom je Gradsko vijeće Grada Varaždina podržalo inicijativu da se osiguraju sredstva za financiranje higijenskih uložaka učenicama slabijih materijalnih mogućnosti u svim osnovnim školama kojima je osnivač Grad Varaždin. Ovaj pozitivan primjer potom je slijedila Rijeka u kojoj je učenicama osnovnih škola omogućio dostupne i besplatne higijenske dnevne i noćne uloške postavljene u dispenzere unutar školskih toaleta.
Zahvaljujući inicijativi Udruge Dignitas, i Grad Karlovac je odlučio financijski olakšati roditeljima svojih osnovnoškolki, osiguravajući im besplatne uloške. Na higijenske potrepštine, zahvaljujući između ostalog i tvrtki dm, moglo je računati oko tisuću karlovačkih učenica, a u svih 11 osnovnih škola postavljeni dispenzeri s ulošcima. No niti srednjoškolke nisu bile zaboravljene jer je Grad kroz sredstva koja se dodjeljuju udrugama podržao projekt „Uložak u znak za promjene“ pa su se nabavili ulošci i dispenzeri za srednje škole s karlovačkog područja.
Kako se inicijative za pozitivnim promjenama šire domino efektom, u osiguravanje besplatnih menstrualnih potrepština učenicama ušli su i Jastrebarsko, Pula, Ozalj, Vrbovec, Šibenik, Samobor, Zaprešić, Cres, Sisak i Lepoglava.
I dm doprinosi suzbijanju menstrualnog siromaštva
Tvrtka dm, koja je poznata po tome što već godinama drži svoj fokus na zdravlju žena, prošle je godine u sklopu natječaja “{ZAJEDNO} za bolje sutra” podržala realizaciju čak devet društveno-odgovornih projekata usmjerenih na dobrobit i zdravlje žena, objavila seriju podcasta na ovu temu te organizirala i prvu dm žensku konferenciju.
Ni ove godine dm ne želi staviti pitanje ženskog zdravlja u drugi plan. „U središtu aktivnosti dm-a bit će menstrualno zdravlje s glavnim ciljem poticanja promjene u percepciji menstruacije koja je znak sazrijevanja i odrastanja, a ne razlog za sram i brigu o novcu“ mišljenje je ove tvrtke pa će tako usmjeravati i svoje društveno-odgovorno poslovanje.
Kako bi osnovne higijenske potrepštine ženama bile još pristupačnije, dm je od 1. veljače 2024. trajno snizio proizvode za žensku higijenu vlastite marke Jessa – higijenske uloške, tampone i jednokratne gaćice. Po novim, za najmanje 13 posto, odnosno za stopu PDV-a, nižim cijenama ovi su proizvodi dostupni u svim dm prodavaonicama i dm online shopu, ne samo u Hrvatskoj već i u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Sadržaj nastao u suradnji s dm-om.
