Prije nekoliko stotina godina njima su ratovali hrabri žumberački uskoci. A sada su komadi oružja koji su stajali u njihovim rukama muzejski primjerci koji “govore“ o dugoj povijesti uskoka na tom gorju. Kad vidite stari bodež iz 16. stoljeća, helebardu, kuburu, ali i jatagan koji stoje na zidu nekadašnje gospodarske zgrade župnoga dvora u Stojdragi u kojoj danas djeluje Žumberački uskočki muzej momentalno se vratite u doba turskih napada, koje su zaustavili upravo ratnici sa Žumberka. Staro oružje tek je dio onoga što se može vidjeti u muzeju.
U autentičnom prostoru, u tipičnom žumberačkom stilu, koji kombinira drvo i kamen, smješten je bogat fundus etnografskih predmeta koji svjedoče o baštini, identitetu i povijesti žumberačkih uskoka, od doseljenja na žumberačko područje prije gotovo 500 godina do danas. Ključeve muzeja smještenog u sklopu grkokatoličkog župnog ureda crkve sv. Jurja čuva župni vikar Mile Vranešić, a dolaze im, kaže vlč. Vranešić, učenici, organizirane grupe, kojih ima i iz susjedne Slovenije, a navrate i planinari, jednako kao i slučajni prolaznici.
– Stariji posjetitelji rado se prisjete sličnog predmeta koji su i oni sami nekad koristili ili su vidjeli da ih koriste njihovi roditelji, bake i djedovi. A djeca se vesele jer vide ono što više nije u upotrebi. Fascinira ih, primjerice, pisaća mašina, koju povezuju s današnjim kompjutorima – kaže Vranešić i dodaje da je muzej rezultat dugogodišnjeg sakupljačkog hobija njegova sina Danijela.
On je predmete muzejske vrijednosti počeo skupljati još u osnovnoj školi, a sve je pronašao, kaže Danijel, kod Žumberčana koji su ih čuvali kao obiteljsku tradiciju. Kad ih je prikupio dovoljan broj, sin Vranešić dao ih je obnoviti i restaurirati, da bi ih na koncu izložio u muzeju koji je otvoren 2006. godine.
Predmeti su grupirani u cjeline: kuhinja, ognjišta i spavaći prostor s drvenim krevetom i kolijevkom na kojima su prostirke protkane tradicionalnim žumberačkim vezom, a tu su i brojni alati i predmeti seoskoga žumberačkog kućanstva i gospodarstva, kao i kulturno-povijesni dokumenti, fotografije, pokućstvo i posuđe.
Vidjeti se može i tzv. žumberačka napa, a radi se o strehi isprepletenoj prućem i povezanoj glinom, koja uistinu podsjeća na današnje kuhinjske nape, a služila je da krovište kuće zaštiti od iskri s ognjišta, koje se ložilo u kuhinji.
Izložena je i žumberačka narodna nošnja, ali i plemićki grbovi tridesetak žumberačkih obitelji, poput Hranilovića, Badovinaca, Delivuka, Gvozdanovića, Šimraka...
Ulaz se ne naplaćuje, no ostaviti se može koja kuna kako bi se potpomoglo djelovanje muzeja.
Oni koji ga žele posjetiti mogu se javiti vlč. Mili Vranešiću na telefon 01-3387-600 ili 091-5042-062.
