Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

U špilji pokraj Dubrovnika nađeno skriveno blago i tragovi jadranskih vladara

Arheološka istraživanja Dubrovačkih muzeja dokazala su da je špilja Kukova peć iznad Brsečina povremeno korištena tijekom sedam tisuća godina
18. studenoga 2019. u 11:44 6 komentara 11625 prikaza

Špilja Kukova peć iznad Brsečina povremeno je korištena tijekom sedam tisuća godina! Rezultati su to dosadašnjih arheoloških istraživanja koja je tijekom 2017. i 2019. godine proveo Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja pod vodstvom dr. sc. Domagoja Perkića i u suradnji sa speleolozima Speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.

danijel prerad Knez iz Bojne novo je poglavlje hrvatske povijesti

U najranijim razdobljima srednjeg neolitika, okvirno od 5500. do 4800. godine prije Krista, te kasnog neolitika, od 4800. do 4000. godine prije Krista, špilja je rijetko korištena, moguće kao povremeno stanište. Slijedi razdoblje njena najintenzivnijeg korištenja kao izvjesnog oblika staništa tijekom razvijenog eneolitika, od 2900. do 2150. godine prije Krista. No, korištena je i u sljedećim razdobljima.

U prijelaznom razdoblju s neolitika na brončano doba (oko 2150. do 2000. g. pr. Kr.) korištena je kao nekropola, kao i na samom kraju brončanog doba (oko 980. do 830. g. pr. Kr.). Izvjesno korištenje špilje opet se odvija kroz mlađe željezno doba, od četvrtog do drugog stoljeća prije Krista, a pronađeni su i nalazi koji svjedoče o korištenju špilje i u nemirnim kasnoantičkim razdobljima krajem četvrtog stoljeća.

Prvi sljedeći nalazi potječu tek iz razvijenog novog vijeka, s kraja 18. stoljeća. Iako brojnošću oskudniji, iznimno su vrijedni i atraktivni. Riječ je o nalazu tzv. ostave odnosno „manjeg skrivenog blaga“ u sklopu kojeg je bilo osam komada zlatnog, srebrnog i brončanog novca, koji potječu iz venecijanskih, austrijskih, turskih i dubrovačkih kovnica novca, s četiri željezne udice, dvije manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog sisavca, vjerojatno dupina, lulicom i staklenim perlicama.

– Normalno, ne možemo znati okolnosti u kojima je netko ostavio ili sakrio i očigledno nikad više nije došao po skriveno „blago“. Međutim, s obzirom na to da su svi nalazi iz istog vremena, s kraja 18. stoljeća, a u svakom slučaju poslije 1795. godine, možemo pretpostaviti korištenje špilje kao skloništa u nemirnim vremenima. To je turbulentno vrijeme kada se kroji nova politička karta cijele Europe. Nakon gotovo tisućljetnog postojanja dolazi do pada Mletačke Republike 13. svibnja 1797. Posljednji mletački dužd Ludovico Manin, upravo onaj s novca iz Kukove špilje, predaje Veneciju Napoleonu i abdicira, a Veliko vijeće proglašava ukidanje Republike. Veliki dijelovi Istre i Dalmacije, koji su stoljećima bili u sastavu Mletačke Republike, pripali su Austriji, odnosno Habsburškoj Monarhiji. Požunskim mirom 1805. Dalmaciju i Boku kotorsku dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike prekidao kopnenu vezu među njima. U sukobu Napoleona i Ruskog Carstva, Dubrovačka Republika bira manje zlo te staje na stranu Francuza. Dubrovački je teritorij, pogotovo istočni dijelovi, opustošen 1806. godine od ruskih vojnih i crnogorskih paravojnih snaga, potpomognutih i pravoslavnim stanovništvom iz zaleđa Republike. Iste godine, gotovo na prevaru, francuske postrojbe ulaze u Grad, a 31. siječnja 1808. Marmontovim dekretom ukida se Dubrovačka Republika. Sljedeće godine njen je teritorij s Dalmacijom uključen u „Ilirske provincije“ te tako ostaje do dubrovačkog ustanka protiv Francuza i njihove kapitulacije 1814. godine kada Dubrovnik okupiraju trupe austrijskog cara. Dakle, u Kukovoj peći nalazimo zadnji kovani dubrovački i venecijanski novac, zadnje relikte država koje su vladale Jadranom i Mediteranom kroz više stoljeća. U takvim vremenima nije začuđujuće skrivanje po špiljama, pa samim tim i skrivanje dragocjenosti koje, na njihovu žalost, nisu ugledale danju svjetlost sljedećih dvjestotinjak godina – objasnio je Perkić.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica NSK U utorak počinje Kliofest 2019., festival koji povijest želi približiti društvu

Prva speleološka i biospeleološka istraživanja, dokumentiranja te arheološko rekognosciranje Kukove peći obavljeno je u listopadu 2009. godine u organizaciji Hrvatskog biospeleološkog društva Zagreb.

Špilja je duga 81 metar i duboka 22 metra. Ulaz u špilju vrlo je skučen zbog zasutosti i erozije kamenja. Nakon uskog ulaznog kanala dolazi se do prostrane dvorane koja obiluje sigastim tvorevinama, nepravilnog oblika „L“. Prema istoku se preko siga nastavlja preostali, veći dio špilje.

Potrebno je naglasiti kako je Kukova peć zaštićena kao dio ekološke mreže Natura 2000 zbog svojih prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti te je zatvorena za javnost.

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Avatar possibilis
    possibilis:

    Dobro da engleski osloboditelji nisu zaradjivali svoju titulu na ovoj spilji. Istru su dobro procesljali.

  • Avatar Jack Daniels
    Jack Daniels:

    Skriveno blago i jedranski vladari: pompoznog ti clanka

  • iron.hide.54966:

    Što god da bilo i tko god da bio... još jedan razlog za novo dizanje cijena i za prodavanje priča o novim atrakcijama...