Varaždin je ovih dana u znaku belgijske kulture, s obzirom na to da je upravo Belgija ovogodišnja zemlja partner prestižnih Varaždinskih baroknih večeri. Kako bi se prigodno proslavila bogata kulturna baština ove utjecajne europske države, Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović u Varaždinu otvorila je posebnu izložbu posvećenu jednom od apsolutno najpoznatijih belgijskih izvoznih proizvoda ikada stvorenih.
Riječ je, naravno, o Štrumpfovima, malim plavim stvorenjima koja su svojim dogodovštinama obilježila djetinjstva brojnih generacija diljem cijeloga svijeta. Ova nevjerojatno simpatična bića visoka tek tri jabuke, koja žive u čudesnim kućicama od gljiva skrivenima duboko u začaranoj šumi, postala su globalni kulturni fenomen koji uvelike nadilazi granice običnog novinskog stripa. Izložba u baroknom gradu idealna je i jedinstvena prilika za nostalgično prisjećanje na njihove skromne početke, ogromni planetarni uspjeh i apsolutno sve neočekivane kontroverze koje su se s godinama neizbježno vezale uz ovu naizgled potpuno nevinu i bezazlenu dječju priču o složnoj šumskoj zajednici.
Priča o Štrumpfovima započinje davne 1958. godine iz pera iznimno talentiranog belgijskog crtača Pierrea Culliforda, koji je u svijetu umjetnosti i stripa bio znatno poznatiji pod umjetničkim pseudonimom Peyo. Zanimljiv je podatak da Štrumpfovi u samim počecima uopće nisu imali svoj vlastiti strip, već su se kao sporedni likovi sasvim slučajno pojavili u već postojećem Peyovom stripu o srednjovjekovnim avanturama pod nazivom Johan i Pirlouit. U napetoj epizodi naslovljenoj Flauta sa šest rupa, hrabri mladi paž Johan i njegov hvalisavi prijatelj Pirlouit po prvi puta susreću mala plava stvorenja obučena u prepoznatljive bijele hlačice i kapice.
Sam neobični naziv nastao je potpuno slučajno tijekom jednog ljetovanja na belgijskoj obali. Peyo je ručao sa svojim kolegom i prijateljem Andréom Franquinom te je, ne mogavši se u tom trenutku sjetiti točne riječi za sol, zamolio prijatelja da mu preko stola doda štrumpf. Franquin mu je u šali odgovorio da mu vraća taj štrumpf čim završi sa svojim štrumpfanjem, i upravo je na taj način rođen potpuno novi štrumpfasti jezik te prepoznatljivo ime za likove koji će u narednim godinama doslovno pokoriti cijeli svijet svojim nezaboravnim avanturama.
Nakon što su potpuno oduševili čitatelje u Belgiji i Francuskoj, Štrumpfovi su vrlo brzo dobili svoj vlastiti serijal, a pravi vrhunac globalne popularnosti doživjeli su 1981. godine kada je poznati američki studio Hanna-Barbera počeo producirati hit animiranu seriju. U svoj pobjedonosni pohod na male ekrane bivše Jugoslavije stigli su početkom 1985. godine, kada je tadašnja Televizija Zagreb počela emitirati prvih trinaest epizoda o malom plavom narodu. Gledatelje je odmah na prvu osvojila specifična i vrlo šarmantna domaća sinkronizacija. Biserka Vučković, tadašnja redateljica sinkronizacije, javno je isticala kako su u službene dijaloge redovito i kreativno ubacivali brojne vlastite lokalne štoseve. Glumci su bili toliko iskreno poneseni neobičnim doživljajima Štrumpfova da su u svoje uloge unosili jako mnogo osobnosti i humora, što je uvelike pridonijelo njihovoj ogromnoj i trajnoj popularnosti na ovim našim prostorima. Gledanje nedjeljnih jutarnjih crtića tako je preko noći postalo apsolutno nezamislivo bez zlobnog čarobnjaka Gargamela i njegovog mačka Azrijela.
Iako su desetljećima slovili prvenstveno kao bezazlena i edukativna zabava za djecu, Štrumpfovi su postali predmetom brojnih, pa čak i vrlo mračnih i bizarnih teorija zavjere na internetu. Uvjerljivo najpoznatija od njih zlokobno tvrdi da plava stvorenja zapravo tajno predstavljaju idealizirano komunističko društvo. U njihovom skrivenom šumskom selu uopće ne postoji novac, svatko svakodnevno radi isključivo za opće dobro cijele zajednice, a apsolutno sve obroke jedu zajedno okupljeni u velikoj dvorani. Njihov mudri vođa, legendarni Papa Štrumpf, jedini od svih nosi crvenu odjeću i ima dugu bijelu bradu, zbog čega su ga mnogi dežurni teoretičari često uspoređivali s Karlom Marxom, dok su izrazito pametnog, ali ponekad napornog Lumena uspoređivali s Lavom Trockim. S druge strane spektra, njihov najgori neprijatelj Gargamel nedvosmisleno je prikazan kao utjelovljenje bezobzirnog i zlog kapitalizma. Njegova jedina životna opsesija je magično pretvoriti male Štrumpfove u čisto zlato kako bi se nevjerojatno obogatio, čime svoju osobnu pohlepu uvijek stavlja ispred dobrobiti cijelog društva. Tijekom Hladnog rata u Americi se zbog svega toga čak proširila i paranoična glasina da je sam engleski naziv Smurf zapravo akronim za male ljude pod strogom crvenom silom.
Navedene političke kontroverze dosegle su svoj stvarni vrhunac 2011. godine kada je francuski akademik Antoine Buéno objavio cijelu knjigu u kojoj je iznimno detaljno analizirao društveno uređenje Štrumpfova, optuživši ih tada izravno ne samo za staljinizam, već i za rasizam te opasni antisemitizam. U svojoj knjizi ukazao je na to da Gargamelov crtani izgled, s velikim kukastim nosom i nezasitnom žeđi za zlatom, zapravo predstavlja vrlo jasnu antisemitsku karikaturu. Također se posebno oštro osvrnuo na staru originalnu priču o Crnim Štrumpfovima u kojoj zarazna bolest ugriza muhe pretvara kožu bolesnih Štrumpfova u crnu boju te oni automatski gube moć govora i postaju izrazito divlji i agresivni, što je po njemu neupitno imalo vrlo snažne kolonijalne i rasističke prizvuke. Njegova detaljna analiza izazvala je iznimno neprijateljske reakcije obožavatelja, koji su ga na brojnim forumima optužili da namjerno i zlobno uništava njihove nevine uspomene iz djetinjstva, iako je sam akademik smireno tvrdio da pokojni autor Peyo sasvim sigurno nije svjesno ugradio takve teške političke poruke u svoja crtana djela.
Unatoč svim tim suludim teorijama i teškim raspravama, ogromna popularnost Štrumpfova ostala je potpuno netaknuta. Cijela se franšiza izuzetno uspješno prilagodila novom tehnološkom dobu pa su tako nedavno dobili i visokobudžetne holivudske kino filmove u kojima su vrhunski spojeni stvarni glumci s naprednom računalnom animacijom. Nakon tog ogromnog kino uspjeha logično su uslijedili i razni filmski nastavci, a prije nekoliko godina pokrenuta je i potpuno nova animirana serija napravljena u modernom formatu koja se i danas redovito emitira na televizijama diljem svijeta. Nova generacija djece danas bezbrižno prati njihove fantastične avanture s apsolutno jednakim žarom kao što su to nekada davno činili njihovi roditelji, dok lijepa izložba u Varaždinu služi kao zaista savršen podsjetnik na to koliko su dubok, važan i neizbrisiv kulturni trag ova hrabra mala plava stvorenja ostavila u povijesti naše globalne popularne kulture tijekom svojih više od šest desetljeća dugog i nevjerojatno uspješnog postojanja.
Otvori KEKS Pay
