Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Roman o burnim događajima iz antifašističke dalmatinske povijesti koji se nastoje zaboraviti

VBZ objavio i roman “Non-Oui” makedonske autorice u prijevodu Borjane Prošev-Oliver, koji gotovo u cijelosti ima hrvatsku tematiku i po tome može biti dodatno zanimljiv čitateljima u Hrvatskoj
14. siječnja 2020. u 12:29 0 komentara 155 prikaza
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell

Makedonska književnica s ljubljanskom adresom Lidija Dimkovska poznata je hrvatskim čitateljima po romanima “Skrivena kamera” i “Rezervni život”. Lani joj je VBZ objavio i roman “Non-Oui” u prijevodu Borjane Prošev-Oliver, koji gotovo u cijelosti ima hrvatsku tematiku i po tome može biti dodatno zanimljiv čitateljima u Hrvatskoj. Roman je očito plod autoričina boravka u splitskoj literarnoj rezidenciji Udruge Kurs i Zaklade Traduki, baš kao i jednogodišnje stipendije Društva slovenskih pisaca, što zorno dokazuje vrijednost tih književnih injekcija. Glavni likovi tog povijesno-ljubavnog romana baka su i unuka koje dijele isto ime Neda (u njegovoj dužoj i službenijoj verziji Nedjeljka). I naziv romana zapravo je pofrancužena jezična igra iliti neobvezna dosjetka s imenom Neda, baš kao što se i roman ponekad doima kao autoričina igra s vlastitim junacima koje je prkosno provela doista burnom poviješću Splita, ali i Sicilije, i to u dugom rasponu od Drugog svjetskog rata pa do današnjih dana.

Intervju Vesna Marić Trebat će nadljudska sila da se sklone kriminalci koji vladaju svijetom

Baka Neda ili Nedjeljka Splićanka je koja je Drugi svjetski rat dočekala kao mlada i jedra djevojka živeći u mediteranski raskošnom Splitu s roditeljima i bratom Krstom. U turbulentnim ratnim vremenima zaljubila se u okupatora Carla, Sicilijanca neobično velikih očiju koje su je jednostavno rečeno začarale, i to fatalno. Iako je baš taj Carlo u trenutku neobuzdana bijesa izazvanog majčinom smrću slomio prst njezinu mlađem bratu Krsti (da bi nakon toga od omrznutog fašističkog okupatora postao partizanski antifašistički borac dobrovoljac), Neda mu je oprostila i 1947. godine zauvijek otišla u nepoznatu i tajanstvenu Siciliju postavši mu ženom. U ratu je izgubila oca (ubio ga je talijanski vojnik pred sam kraj ratnih operacija), ali i svojeglavog brata koji joj nikada nije oprostio što je za supruga izabrala njegova neprijatelja i krvnika. Umjesto sigurnog Splita, Neda je izabrala život u malom sicilijanskom gradiću Castellammare del Golfo na obali Tirenskog mora u kojem je život protjecao po sumornim taktovima svemoćnih mafijaških obitelji. Unatoč tim izravnim i nimalo apstraktnim opasnostima, Neda je rodila tri sina te dobila jednog (tj. dva unuka) i dvije unučice. Jedna od njih bila je samosvojna Neda, autentična nasljednica bake Splićanke koja je i jedina u obitelji naučila hrvatski jezik te se i jedina u obitelji mogla sporazumijevati s bakom kad je pod stare dane oboljela od teškog oblika Alzheimerove bolesti. U svom pitko napisanom romanu punom nostalgije i felinijevskih linija, Lidija Dimkovska potrudila se ne samo portretirati slikovite članove Nedine obitelji, kako one hrvatske tako i one talijanske, nego i dati prilično cjelovit uvid u povijesna zbivanja koja su upravljala njihovim sudbinama.

Gostovao na N1 Hrvoje Horvat: 'Ljudi mi govore da je knjiga o Štuliću poput kriminalističkog romana'

Pri tome je suvereno i upućeno spominjala malo poznate povijesne činjenice, napose one iz povijesti Splita, istaknuvši tako svojevrsni obiteljski hrvatsko-talijanski herbarij sa svim mogućim intimnim, ali i općim uspomenama na vremena koja su odavno nestala. Tako je Lidija Dimkovska i nas Hrvate podsjetila na povijesne antifašističke događaje iz dalmatinske povijesti koje smo danas uglavnom zaboravili (ili ih nastojimo zaboraviti), baš kao što nas je i s pravom prekorila zbog današnje srednjostrujaške relativizacije fašizma i fašističkih zločina koja je u Hrvatskoj poprimila ozbiljne razmjere. Ako ni po čemu drugome, onda barem po toj relativizaciji fašizma i nacizma Hrvatska slijepo slijedi europske trendove. Roman je Lidija Dimkovska zamislila kao diskretan dijalog i bake i unuke koji nije ispričan linearno i kronološki, nego se u knjizi stalno isprepliću različita razdoblja i različite geografske lokacije. Tako roman dobiva na dinamici, a njegovi likovi dobivaju na upravo fluidnoj tragičnosti koja u pravilu nije vezana za naoko najtragičnije događaje iz bliske prošlosti. Roman “Non-Oui” pokazuje da se i u najtežim trenucima koje prolazi jedno društvo može biti sretan, baš kao što se može biti nesretan i u vremenu u kojem neke države i neka društva žive u blagostanju. 

Leon Lučić vrijeđao i pljuvao prilikom privođenja
ISPITIVANJE ZA IZNUDU
Mrzovoljni Leon Lučić vrijeđao i pljuvao prilikom privođenja: 'Gdje ste, bando destruktivna!'
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.