SOFIJA ANDRUHOVIČ

Pripadnost europskoj kulturi i zapadnome svijetu sačuvala je Ukrajince da ne postanu "sovjetski građani"

Pula: U Pubu Shipyard održan je Doručak s autorom, a gošća je bila Ukrajinka Sofija Andruhovič
Srecko Niketic/PIXSELL
10.06.2025.
u 12:00

Ukrajinska autorica Sofija Andruhovič međunarodno priznanje stekla je romanima "Felix Austria" i "Amadoca", koji tematiziraju identitet, kolektivnu amneziju i osobne traume, a povodom gostovanja na Festivalu europske kratke priče s književnicom razgovaramo o temi tradicije, ekranizacijama njezinih djela te očekivanjima od gostovanja

Sofija Andruhovič, istaknuta ukrajinska književnica rođena 1982. u Ivano-Frankivsku, autorica je romana "Felix Austria" i "Amadoca", koji su stekli međunarodno priznanje. Njezina djela duboko istražuju teme identiteta, povijesti i kolektivnog pamćenja, a često su smještena u složene povijesne kontekste Ukrajine. U povodu njezina dolaska u Zagreb na Festival europske kratke priče, razgovarali smo s njom o ulozi tradicije u suvremenoj književnosti, osobito u svjetlu ovogodišnje festivalske teme "Tradicija i ja".

Vaš roman "Felix Austria" iz 2014. bavi se ukrajinskom poviješću i identitetom. Kako po vašem mišljenju nasljeđe prošlih generacija oblikuje našu sadašnjost i identitet?

Temama povijesti, identiteta i pamćenja bavila sam se i u romanima "Felix Austria" i "Amadoca", ali na različite načine, jer se odnose na različita razdoblja, fragmente povijesti i kulture. Dok "Amadoca" objedinjuje različite ukrajinske regije i razdoblja dvadesetog stoljeća u jedinstvenu strukturu, "Felix Austria" isključivo se odnosi na Galiciju, zapadne krajeve Ukrajine koji su prije Prvoga svjetskog rata bili dio Austro-Ugarske Monarhije.
S jedne strane, biti dijelom bilo kojeg imperija nije osobito poželjna sudbina za neku zemlju. Ipak, imperiji se međusobno razlikuju, a Ukrajinci, nažalost, imaju temelja za usporedbu. Nasljeđe Austro-Ugarske kao i pripadnost europskoj kulturi i zapadnome svijetu zapravo su postali svojevrsni protuotrov za Ukrajince u Galiciji, koji ih je tijekom sovjetske vladavine štitio od gubitka identiteta. Sjećanje na jednu drukčiju povijest, drukčije ukuse, svjetonazore i poimanje svakodnevice i samoga života čuvalo ih je od toga da postanu "sovjetski građani". S druge strane, mit o Austro-Ugarskoj u zapadnoj Ukrajini često poprima šaljive i kičaste oblike. No to je carstvo neosporno imalo, i još uvijek ima, velik utjecaj.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije