Hrvatsku potresla je vijest da je u 68. godini preminuo jedan od najcjenjenijih i najnagrađivanijih filmskih redatelja, scenarist i profesor Zrinko Ogresta.
Rođen u Virovitici 1958. godine, Ogresta se kao šestogodišnjak, s roditeljima i sestrom Željkom, danas poznatom novinarkom, voditeljicom i urednicom, preselio u Zagreb. "Odgojen sam u tradicionalnom duhu, čini mi se u onom svom najširem i najplemenitijem, ičim isključivom obliku. Iza mene je šesnaest godina vjeronauka. Ti su sadržaji na mene formativno utjecali, iz tog vremena i takvog odgoja nosim samo najljepše uspomene", kazao je Ogresta prošle godine o svom djetinjstvu u životnom intervjuu za Večernji list.
I njegova ljubav prema filmu rodila se rano, kada mu je otac kupio Quartz 2M, rusku amatersku kameru s kojom je počeo snimati prve filmove, otkrivajući, kako je sam rekao, izražajna sredstva na isti način kao i pioniri filma poput braće Lumière. Ta dječja strast odvela ga je na Akademiju dramske umjetnosti, gdje je diplomirao 1982. godine pod mentorstvom Kreše Golika, a na kojoj će kasnije kao cijenjeni profesor odgojiti generacije novih filmaša.
Njegov dugometražni prvijenac,"Krhotine – kronika jednog nestajanja" iz 1991. godine, nastao u scenarističkoj suradnji s Ladom Kaštelan, snimljen u jeku političkih promjena, proročanski je progovorio o raspadu obitelji i države, a donio mu je nominaciju za Europsku filmsku nagradu i Zlatnu arenu za scenarij.
Ističe se i igrani film ''Crvena prašina'' za koji je 1999. godine u Puli dobio Zlatnu arenu za režiju i scenarij, a prikazan je i u programu Cinema del Presente na Međunarodnoj filmskoj smotri u Veneciji. Za film "Tu", po mnogima njegov najambiciozniji i najbolji film, 2003. godine u Puli je nagrađen Velikom zlatnom arenom, a 2004. posebnom nagradom žirija na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma.
Uslijedili su egzistencijalistička drama "Iza stakla" 2008. godine te filmski eksperiment "Projekcije" 2013., u kojem je cijelu radnju smjestio u jednu prostoriju tijekom psihoterapeutske seanse. Vrhunac karijere ostvario je filmom "S one strane" iz 2016. godine, napetom dramom o ženi koja nosi teret braka sa srpskim ratnim zločincem, za koji je dobio posebno priznanje na Berlinaleu, Veliku zlatnu arenu i Zlatnu arene za režiju i scenarij na Pulskom festivalu. Svoj je put zaokružio obiteljskom dramom "Plavi cvijet" 2021. godine, dirljivom pričom o tri generacije žena, koja mu je donijela četvrtu pobjedu u Puli i nagradu publike na uglednom festivalu u Moskvi.
Unatoč golemim uspjesima i statusu najnagrađivanijeg hrvatskog redatelja, čiji su filmovi prikazani na svim kontinentima, u posljednjim godinama svog djelovanja suočio se s više odbijenica za financiranje svojih filmova. Otvoreno je govorio o problemima s Hrvatskim audiovizualnim centrom koji je odbijao njegove filmske projekte, što je smatrao duboko nepoštenim i neviđenim za redatelja njegovog renomea. "Zamislite redatelje poput Kieslowskog, Truffauta ili Fassbindera da danas djeluju i da moraju prolaziti višegodišnje razvoje svojih filmova i brojne komisije! Pitam se koliko bi filmova uopće snimili", kazao je.
Međutim, Ogresta se nije dao obeshrabriti, jer, kako je rekao, "nije ni film baš sve na svijetu. Kad vam se jedna vrata zatvore, nerijetko se neka druga otvore". A u posljednjim mjesecima njegova života, otvorila su mu se vrata kazališta Gavella, gdje je ovog proljeća debitirao kao redatelj i to s predstavom temeljenom na kultnom djelu Slobodana Novaka "Mirisi, zlato i tamjan", s Anjom Šovagović Despot i Filipom Križanom u glavnim ulogama koja je dočekana s izvrsnim kritikama.
"Vjerojatno bi zazvučalo patetično kazati kako sam se zaljubio u kazalište, ali da sam se s njim iskreno sprijateljio to svakako. Iskustvo s "Mirisima..." i radom u Gavelli i stvaralački i ljudski su me, čini mi se, nadogradili", otkrio je nakon svog debija Ogresta, koji je već planirao i radovao se novim kazališnim izazovima.
Ogresta bio je dobitnik državne nagrade Nagrade ''Vladimir Nazor'' za životno djelo 2024. godine, a titula profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena mu je 2025. godine. Odmjeren i samozatajan, o privatnom životu nije često govorio, ali poznato je da je već više od desetljeća bio u sretnoj vezi sa zaručnicom, profesoricom i spisateljicom Ozanom Ramljak.
Otvori KEKS Pay
Ovaj nije bio dio netalentirane, privilegirane, na drżavnu sis u nakačene, aktivistički nastrojene ekipe.