Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŠIBENIK/BIOGRAD NA MORU:

Njegova žena i Prijestupnici nisu slučajni!

Foto: Blago Džajkić
1/8
11.08.2022.
u 20:18

Program ove zanimljive večeri vodila je Irma Radaković, Prečanka koja dugo godina živi u Rimu, a osim autorice o književnim djelima govorio je poznati hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je dugo godina bio urednik zadarskog medija u kojem je radila Marijana Dokoza pa samim tim bolje poznaje novinarski put autorice.

U srijedu je u prostorijama Turističkog informativnog centra u Biogradu na Moru održana književna večer s autoricom Marijanom Dokoza, odnosno promocija romana Njegova žena te zbirka poezije 'Prijestupnica' koju je autorica pisala zajedno s autorom J.H.Macadom kao i otvorenje izložbe 'More nas dijeli more nas spaja' slikarice Sanje Knez, zadarske nevjeste s rimskom adresom.

Dan ranije, u utorak, Marijana Dokoza je svoja djela promovirala u šibenskoj Gradskoj knjižnici, „Juraj Šižgorić“ gdje je s autoricom
razgovarala novinarka Živana Podrug. Nekoliko pjesama pročitala je Melinda Grubišić Reiter. Promocija i otvorenje izložbe u Biogradu na Moru održano je u organizaciji Udruge 'Hrvatsko-talijanski mozaik Rim' te u suradnji s Parkom Prirode Vransko jezero i Turističkom zajednicom Grada Biograda na Moru.

U uvodnom dijelu večeri slikaricu Sanju Knez predstavila je Zrinka Bačić, potpredsjednica Udruge Hrvatsko-talijanski Mozaik Rim. Istaknula je kako je Sanja Knez, inače rođena Zagrepčanka, a kasnije zadarska nevjesta koja već dugi niz godina živi i radi u Rimu te se intenzivno bavi slikanjem. - Marijana Dokoza je Zadranka, a Sanja Knez zadarska nevjesta, Marijana je već predstavila svoja djela u Rimu, a Sanja već godinama slika u Rimu i to je jedna poveznica između ove dvije umjetnice, istaknula je Zrinka Bačić.
Zrinka Bačić je u ime predsjednice Udruge Hrvatsko-talijanski Mozaik Rim Ivane Miline i upravnog odbora Udruga „Hrvatsko-talijanski mozaik Rim zahvalila TZ Grada Biograda na moru i direktorici Nives Jeličić te Parku Prirode Vransko jezero i ravnatelju Danijelu Katičinu na gostoprimstvu u novom prostoru Turističkog informativnog centra.

- Naša je udruga osnovana 2015. godine, postala je mjestom susreta hrvatske zajednice i ostalih etničkih skupina u višejezičnom Vječnom Gradu ( op.a.Rimu). Surađujemo s moliškim Hrvatima i Udrugom Jedna musika iz Kruča. Naša je misao vodilja njegovanje hrvatske kulture i tradicije i njezino prenošenje na mlađe naraštaje. U samo sedam godina Udruga je u suradnji s moliškom Udrugom „Jedna musika“ ostvarila 68 projekata, rekla je između ostalog Zrinka Bačić, ističući kako joj je drago što je upravo u Biogradu na Moru ostvaren još jedan projekt, a u kojem je Marijana Dokoza i Sanja Knez.

Hrvatska slikarica s rimskom adresom

Inače, Sanja Knez je svoje prve profesionalne korake napravila kod akademske slikarice Marie Madalene Oreli. Sudjelovala je u velikom nizu grupnih izložbi i dvije samostalne izložbe. Veza s domovinom je postojana i trajna sto se zamjećuje i u tematici njenog slikarskog stvaralaštva. Do sada je izlagala u Rimu, Moliseu, Zagrebu i Zadru.

Katičin: Književnost i umjetnost u prostoru koji je nastajao
između dva svjetska rata Danijel Katičin, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero istaknuo je zadovoljstvo događajem te kazao kako je iznenađen odazivom ljudi na promociju i otvorenje izložbe. - Sama zgrada Turističko informativnog centra u kojoj smo imali
prezentaciju, građena je između dva svjetska rata kao jedna od nekoliko anti malarijskih stanica u tadašnjoj Primorskoj banovini. Malarija je bila veliki problem zbog blizine močvare naslonjene na Vransko jezero. Iz anti malarijske stanice prerasla je u prvu javnu opću ambulantu u Biogradu da bi po otvorenje Doma zdravlja sedamdesetih, postala Vojni odsjek i kasnije ispostava Ureda za obranu. Prije dvije godine smo je preuzeli mi iz JU PP Vransko jezero i uredili zajedno s partnerom na EU projektu, Gradom Biogradom u TIC te je time ponovo i stavili u funkciju močvare jer u njoj animiramo posjetitelje da odu u naš Park, pojasnio je
Danijel Katičin. 

Program ove zanimljive večeri vodila je Irma Radaković, Prečanka koja dugo godina živi u Rimu, a osim autorice o književnim djelima govorio je poznati hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je dugo godina bio urednik zadarskog medija u kojem je radila Marijana Dokoza pa samim tim bolje poznaje novinarski put autorice. 

Tomislav Marijan Bilosnić: Odnos žene i muškarca
Bilosnić je kazao kako su tu večer predstavljene dvije knjige, formom i žanrom različite, ali fenomenološki i simbolički bliskim, jer i jedna i druga knjiga, i knjiga pjesama „Prijestupnici" pisana u zajednici s Josipom Horvatom Macadom, kao i roman Njegova žena" govore o odnosu žene i muškarca, o ljubavi, emocijama, metamorfozama, boli, sreći, tjelesnim i duševnim iskustvima, tišini, rastancima, gubitcima, međusobnim prožimanjem dvaju bića, traženjem i gubljenjem energije u onome drugom; jer, i u jednome i drugome slučaju riječ je čas o sretnim, čas o ukletim ljubavnicima, ponekad s čvrstom odrednicom na zemlji, a potom
izgubljenima na pučini oceana, gdje čas zajedno, pa opet odvojeno odisejevski brode tražeći svoju Itaku, zemlju i luku mira, utočište, pa konačno i vječno počivalište, jer tema smrti kao što je uvijek bila bliska temi ljubavi, tako je to i ovdje kada se radi o ova dva predstavljana djela.

Kao sjena priče o Abelaru i Eloizi
-Zbirka pjesama Prijestupnici i roman ..Njegova žena", svjesno, s namjerom ili bez, pa moguće i ne znajući, tim više što roman nosi naslov Istinita priča", rekao bih da ovo pjevanje i pričanje u sebi kao podlogu nose sjenu priče o Abelaru i Eloizi, Sto inače u romantičnim ili tragičnim ljubavnim pričama nije izuzetak, jer je ljubavna strast najpovoljniji i najtajnovitiji način da se ispriča surova stvarnost svijeta. U prijestupnicima ljubavnici se i doslovno dijaloški odnose kao i priči o Abelaru i Eloizi, samo što je ovdje Eloiza učiteljica, a Abelar učenik koji je prati ne bi li zajedno pokrenuli svijet, svjesni kako će na kraju skončati u njegovoj realnosti. Slično i u romanu Njegova žena", gdje su ulogu pametna i učena Abelara koji je predmet divljenja ima Izet Metirović, čovjek koji ne strahuje od bilo kakve prijetvornosti, silovatelj i razvratnik, jednom riječju zločinac, a dok je njegova ljubavnica i potom žena Zehra Ozdemir kao i sama Eloiza blista ljubavlju, zrelošću i sabranošću, a konačno i samosažaljenjem u čemu se približava svome drugome ja, svojoj drugoj polovici, kako bi se zatvorio jedinstveni oklop školjke, rekao je Bilosnić ističući kako je u slaganju istinite priče Marijane Dokoza, kao i u slaganju poezije u zajedništvu s Josipom Horvatom Macadom, posve neizbježno da se, u oba slučaja, takve dvije osobe susretnu, naiđu jedna na drugu, sudare ili sljube, svejedno, kako bi njihovo shvaćanje i izražavanje ljubavi omogućilo autorici (i autorima) očuvanje iskaza i okolnosti koje ih vode do njihovih tragičnih sudbina, i potpune katarze. 

Potraga za ljubavlju, u romanu 'Njegova žena' i u zbirci pjesama

-Prijestupnici polaze od nesvjesne romanse koja s vremenom otkriva i neke svakodnevne i lažne slike što dovodi do ljubavna negodovanja, a na kraju i odbijanja ljubavi, gdje traženje posvećenosti Bogu postaje jedinom alternativom. U Prijestupnicima" to izgleda ovako: U snu ću ostati!" klikće žena, ..Magijom očarana, skrušeno odana snu/i beskrajno otvorena strahu", odgovara muškarac. Ženski subjekt kliče ..Koža ti miriše kao ruža poslije kiše/a lice tamno, mir se u njemu umiva", muški subjekt opominjući odgovara.Duga je staza do obećana vita". Potom imamo ovakav dijalog, tvrdnja Na usnama će ostati sve što sam htjela reći..." i odgovor.Na usnama cu ostaviti tebe... za njih nema nikog osim tebe...". Ili, krik Zelim tvoje tijelo, srce i dušu", i uvođenje u realnost
Dozivom rada se beskonačnost..."

I tako, iz pjesme u pjesmu ljubav ljubavnike nagoni uvijek da traže nešto drugo, nešto novo, neistraženo, nepoznato, neiskušano, uliježući sve snažnije i bezobzirnije u svaku novu radost punu žudnje zbog ranijeg neiskustva, ne žele zaobići ni jedan korak na putu neizvjesnosti punom straha od smrti, koja je zadnja postaja koja ljubavnike može zasititi. Ostavio si me tako dugo" kaže ona, a što će on uzvratiti „Tako se smrt dopisuje sa živima..." I tako sve dalje i dalje, gdje se plodovi praktičnih odluka putem slasti melema preobražavaju čulni i emotivni život u poricanje svake njihove vrijednost, rekao je Bilosnić.

Bilosnić je kazao kako je poricanje čulnih i emotivnih vrijednosti još izraženije u romanu 'Njegova žena', i to se poricanje provodi iz poglavlja u poglavlje, s tom razlikom što se ovdje već u proslovu nazire sva tragičnost cijele ove istinite priče", dok se zadnjem poglavlju, prizivajući glas savjesti, ostavlja otvoreno pitanje samog kraja ljubavnika / supružnika koji se ne odriču, ne samo iskupljenja i preobraženja, već i vlastite požude, kao i vlastite laži, kao niti bilo čega drugog što od početka njihove veze i zajedništva dopire do njihova srca i uma, pitanja Je li Alah (jer riječ je o muslimanima) stvorio samo muškarce, a netko drugi žene, ili je stvorio jedne i druge?" i svega onoga čime će zauvijek biti obilježeni.

-Propitujući odnos muškarca i žene, dotičući se svijeta koji daje male prilike očuvanja osobne slobode, problema emigrantske krize, milijuna stranaca u Njemačkoj koji se ...nisu uspjeli integrirati u društvo", strahota rata u susjednoj Bosni i Hercegovini, društvenih odnosa u Turskoj, ali i na globalnome planu, Marijana Dokoza u romanu Njegova žene" ispisuje priču o ljudima koji na svoj način u beznađu pokušavaju pronaći vrata svjetlost. I zato je ova priča, pisana jednostavno, gotovo reporterski, istinita priča, jer nije samo priča junaka ove sage, već priča svih onih koje ljubav igrom slučaja ostavlja same da se bore s vlastitim demonima, zaključio je Tomislav Marijan Bilosnić.

VIDEO: U Austriji se za pet godina očekuje strujni "blackout"

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije