Jednoga dana u kolovozu 1856. u Maloj špilji Feldhofer u dolini Neander pokraj Düsseldorfa u Njemačkoj, radnici su pri izbacivanju sedimenta iz špilje pronašli kosti. Njihov neobičan izgled privukao je pažnju znanstvene zajednice koja je u to vrijeme, zajedno sa širom javnosti, bila zaokupljena aktualnom idejom o evolucijskom razvoju. Otkrivene su kosti dalekih ljudskih rođaka!
Gotovo pola stoljeća kasnije, Dragutin Gorjanović-Kramberger došao je do podjednako senzacionalnog otkrića na Hušnjakovu brijegu u Krapini. Istražujući taj lokalitet između 1899. i 1905. godine, polako je otkrivao najveće poznato nalazište neandertalaca. Neandertalci iz Krapine, uz nalaz dvaju kostura iz špilje Spy u Belgiji, pružili su konačne dokaze o toj vrsti hominida. Danas znamo da su se prvi neandertalci pojavili prije otprilike 400.000 godina, a trag im se gubi u razdoblju prije otprilike 40.000 do 35.000 godina.
Večernji list nositelj je projekta Neandertalci, koji je okupio interdisciplinarni tim znanstvenika, novinara, urednika, muzealaca i kustosa kako bi temu staru desecima tisuća godina približio suvremenom čovjeku.
Zagrebačka galerija Cloverfield u suradnji s organizatorom izložbe Večernjim listom sutra u 20 sati otvara izložbu Neandertalci, koja će tu uzbudljivu temu predstaviti radovima studenata Akademije likovnih umjetnosti Zagreb kao i replikama paleolitičkih artefakata iz stalnog postava Arheološkog muzeja Zagreb. Studentice Nikolina Žabčić i Maja Perak ilustracijama koje su prvotno objavljene u specijalu Večernjeg lista oživljuju ljudske pretke interpretirajući, svaka u svom prepoznatljivom rukopisu, svakodnevicu neandertalaca duboko ukorijenjenu u golo preživljavanje.Partner izložbe je i Institut za antropologiju s projektom Integrating Neandertal Legacy: From Past to Present koji vodi prof.dr.sc. Ivor Janković.
