Poslije one burleske oko Frljićevih “Bakhi”, splitsko Hrvatsko narodno kazalište dobilo je novi, još gorči skandal. Otkazana je praizvedba suvremene hrvatske opere “Maršal” uglednog hrvatskog skladatelja s njemačkom adresom Silvija Foretića koja je, barem prema najavama, trebala obilježiti 26. Muzički biennale Zagreb. Na praizvedbu koja je trebala biti održana prošle subote trebali su doći ugledni gosti, od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića do oca i sina Brešana koji su iznjedrili popularnog filmskog “Maršala”. Ali, haaška okrutna presuda generalima Mladenu Markaču i Anti Gotovini ponukala je v. d. intendanta Duška Mucala da na poticaj splitskog gradonačelnika i novopečenog protestnog pjevača sa splitske Rive Željka Keruma prvo odgodi, a onda i na dugih godinu dana otkaže praizvedbu opere koju je hrvatska javnost iznimno znatiželjno očekivala.
Prve informacije govorile su da je “Maršal” u opasnosti zbog policijske preporuke da bi u Splitu mogao izazvati sukobe, doduše, ne zna se koga, valjda hrvatskih domoljuba koji brane čast Domovinskog rata s jugonostalgičarima koji će pohrliti na opernog “Maršala”? Onda je rečeno da policijske preporuke uopće nije bilo te da strašljivi Mucalo nije prijavio navodne anonimne prijetnje policiji, nego su sva upravna tijela kazališta odlučila da se predstava odgodi sve do 2012. godine, do kada će se, tvrde splitski vlastodršci i proroci, situacija u Hrvatskoj totalno smiriti pa će anestezirana javnost moći progutati tu tako gorku i uzbuđujuću maršalsku opernu tabletu.
Sada pak dobro organizirano Hrvatsko društvo skladatelja kao koproducent opere “Maršal” potražuje 300.000 kuna od splitskog HNK, i to ako se opera na izvede do kraja svibnja. Jako je ljutit redatelj opere Mario Kovač, povrijeđen je i umjetnički ravnatelj Biennalea Berislav Šipuš, začuđen je i predsjednik Josipović, a ravnodušni sigurno nisu ni umjetnici koji su naučili svirati i pjevati novonastalu operu, no najveća je, i to upravo neprocjenjiva, šteta nanesena skladatelju i libretistu Silviju Foretiću. Foretić, taj šaljivi profesor i kabaretist, pisac i skladatelj s jako puno dobre energije, koji u svom opusu ima i Koncert za rog i svijeću, ispisao je tisuću stranica partiture, borio se s rokovima kako bi jubilarni polustoljetni bijenale imao pet glazbeno-scenskih praizvedbi, a sada je morao kao mali pionir poslušati odluke splitskih novokomponiranih moćnika koji su se ponijeli kao Bukara iz Brešanove drame koja je grad Tijardovića, Gotovca i Smoje pretvorila u Mrdušu Donju.
Opširnije u kolumni Denisa Derka u Obzoru od 23. travnja.
Otvori KEKS Pay
A Split nije Mrduša donja? Pazi sad! U Splitu ima barenko 30% unuka kojih su didovi i none bili u onoj stvarnoj Mrduši!!! Aj Ž!!!