Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Ježurka Ježić proslavio 70. rođendan i nakon deložacije vratio se u lektiru

Basna u stihovima "Ježeva kućica" Branka Ćopića iz hrvatske je lektire izbačena 1993., a od 2019. na 15. je mjestu popisa izborne lektire. U Beogradu je prvi put izdana 1949., a u Zagrebu 1950. i najprodavanija je dječja knjiga do danas
13. siječnja 2020. u 13:40 3 komentara 5135 prikaza

Čuveni Ježurka Ježić iz basne u stihovima Branka Ćopića uz više ili manje pompe proslavio je 70. rođendan, a popularnost mu je sve veća. “Ježeva kućica” Branka Ćopića, čije je prvo izdanje još 1949. godine u Beogradu, a 1950. i u Zagrebu objavilo Omladinsko izdavačko poduzeće Novo pokoljenje, jedna je od najpopularnijih i najprodavanijih dječjih knjiga u povijesti i Jugoslavije i Hrvatske.

Klasik u novom ruhu Dundo Maroje sada i u stripu koji se može koristiti kao lektira

Najpopularnija inačica svakako je izdanje iz 1957. koje kao ilustrator potpisuje hrvatski slikar Vilko Gliha Selan. Po mnogima upravo su njegove ilustracije najuspjeliji likovni prikaz univerzalne Ćopićeve priče o hrabrom Ježurki koji nepokolebljivo čuva svoj skromni dom. Izdavačka kuća Naša djeca iz Zagreba do dana današnjeg tiska nova izdanja knjige koju u njihovu marketingu nazivaju najpopularnijom i najdugovječnijom slikovnicom kod nas, a i šire.

Čak ni činjenica da je “Ježeva kućica” 1993. izbačena iz hrvatske lektire s obrazloženjem da je napisana na srpskom jeziku nije ugrozila njen zvjezdani status i u Hrvatskoj i u hrvatskom školskom sustavu. Kada je krajem pretprošle godine objavljen novi kurikul hrvatskoga jezika, puno je buke u javnosti izazvala i činjenica da je iz lektire tom prilikom izbačena i “Ježeva kućica”. No to nije bilo točno jer je “nepoćudni” Ježurka iz hrvatske lektire izbačen puno prije. No činjenica je da je lani Ćopićev junak na velika vrata zapravo vraćen u hrvatsku lektiru za prvi razred osnovne škole jer se našao na popisu izbornih lektirnih djela gdje je u anketi učitelja i knjižničara zauzeo visoko 15. mjesto. Treba reći i da je lani u Lisinskom Zagrebačka filharmonija “Ježevu kućicu” pretvorila u predstavu, i to uz pomoć glazbe Hrvoja Hegedušića i režiju Petre Radin. Predstave za djecu od četiri do 11 godina bile su rasprodane, a Filharmonija će program ponoviti i u ožujku.

Proteklih godina “Ježeva kućica” bila je na repertoarima niza dječjih kazališta, od Zagreba do Osijeka. Istina, često je Ćopićev izvornik bio i žrtva jezičnih više ili manje uspjelih intervencija. I u novim izdanjima Naše djece na kraju knjige nalazi se rječnik pojmova pa mladi čitatelji mogu saznati da je meca – medo, svitac – krijesnica, vuja – vuk, kaljuga – blatna lokva, a klada – balvan ili da riječ duvati znači puhati.

No ni jezične intervencije ni izbacivanje iz lektire nisu mogle naškoditi popularnosti koju Ježurka uživa i u generacijama koje su rođene puno kasnije od simpatičnog šumskog junaka. Stoga je potpuno u pravu Marijana Hameršak iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koja je Novom listu o “Ježevoj kućici” izjavila: “Taj se tekst danas na različitim razinama prepoznaje kao kanonski. “Ježeva kućica” dio je življene dječje čitateljske kulture u predškolskom, obiteljskom i vršnjačkom okružju, u knjižnicama i kazalištima. Na nju se referira u povijestima i pregledima dječje književnosti. Istodobno, taj se tekst već više od dva desetljeća ne nalazi na popisima lektire, što nas vraća tezi o višedesetljetnom, u mnogim segmentima rekla bih, neodgovornom odnosu prema popisima lektire za osnovnu školu”.

Stihovi “Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta. Lovom se bavi, često ga vide, s trista kopalja na juriš ide”, kojima počinje basna, preživjeli su tako i državne i jezične mijene te su postali zanimljivo štivo i za rođene u 21. st. koji o Branku Ćopiću i njegovu nimalo banalnom književnom djelu ne znaju ništa.

Legendarni pisac Zlatko Krilić: Život na Kubi me nije resetirao, ali nakon 17 godina sam opet objavio knjigu

Iako je početkom 90-ih “Ježeva kućica” bila nepremostiv pedagoški i jezični problem hrvatskog obrazovnog sustava, koji je onda brzopotezno dekapitiran, Ćopićev jež ipak je preživio sve napade i prešućivanja a da čak nije postao Ježurko, što se također sugeriralo kao “hrvatskija” riječ. Danas, čini se, Ježurki nitko više neće brojiti krvna zrnca jer on živi u slikovnicama i na pozornicama, a konačno, i u obiteljima koje su mu bile i ostale najčvršće uporište.

Očito, stekao je pravo građanstva i više ga se ne može ni ušutkati ni ignorirati.

Marko Grubnić i Momčilo Gurović
POSLOŽILO MU SE
Marko Grubnić: 'Presretan sam, vjenčat ćemo se ove godine'
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • danijelrukavina4:

    Ježurka Ježić je legenda. Još i sada znam napamet dio priče. A oni koji su ga izbacili iz dječje lektire, neka se pogledaju u ogledalo. Poruka od Ježurke je univerzalna. Oni koji su ga bili izbacili, to su te lije, svinje i vukovi.

  • crocop97:

    Ježurka Ježić je zakon! Svevremneska priča o skromnosti i lojalnosti. Vrlinama koje odavna baš i nisu na cijeni. Ako su u nas ikada i bile.

  • autoritet:

    Treba ga opet deložirati.