Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 81
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Odolijeva vremenu

Ježurka Ježić proslavio 70. rođendan i nakon deložacije vratio se u lektiru

VL
Autor
Denis Derk
13.01.2020.
u 13:40

Basna u stihovima "Ježeva kućica" Branka Ćopića iz hrvatske je lektire izbačena 1993., a od 2019. na 15. je mjestu popisa izborne lektire. U Beogradu je prvi put izdana 1949., a u Zagrebu 1950. i najprodavanija je dječja knjiga do danas

Čuveni Ježurka Ježić iz basne u stihovima Branka Ćopića uz više ili manje pompe proslavio je 70. rođendan, a popularnost mu je sve veća. “Ježeva kućica” Branka Ćopića, čije je prvo izdanje još 1949. godine u Beogradu, a 1950. i u Zagrebu objavilo Omladinsko izdavačko poduzeće Novo pokoljenje, jedna je od najpopularnijih i najprodavanijih dječjih knjiga u povijesti i Jugoslavije i Hrvatske.

Najpopularnija inačica svakako je izdanje iz 1957. koje kao ilustrator potpisuje hrvatski slikar Vilko Gliha Selan. Po mnogima upravo su njegove ilustracije najuspjeliji likovni prikaz univerzalne Ćopićeve priče o hrabrom Ježurki koji nepokolebljivo čuva svoj skromni dom. Izdavačka kuća Naša djeca iz Zagreba do dana današnjeg tiska nova izdanja knjige koju u njihovu marketingu nazivaju najpopularnijom i najdugovječnijom slikovnicom kod nas, a i šire.

Čak ni činjenica da je “Ježeva kućica” 1993. izbačena iz hrvatske lektire s obrazloženjem da je napisana na srpskom jeziku nije ugrozila njen zvjezdani status i u Hrvatskoj i u hrvatskom školskom sustavu. Kada je krajem pretprošle godine objavljen novi kurikul hrvatskoga jezika, puno je buke u javnosti izazvala i činjenica da je iz lektire tom prilikom izbačena i “Ježeva kućica”. No to nije bilo točno jer je “nepoćudni” Ježurka iz hrvatske lektire izbačen puno prije. No činjenica je da je lani Ćopićev junak na velika vrata zapravo vraćen u hrvatsku lektiru za prvi razred osnovne škole jer se našao na popisu izbornih lektirnih djela gdje je u anketi učitelja i knjižničara zauzeo visoko 15. mjesto. Treba reći i da je lani u Lisinskom Zagrebačka filharmonija “Ježevu kućicu” pretvorila u predstavu, i to uz pomoć glazbe Hrvoja Hegedušića i režiju Petre Radin. Predstave za djecu od četiri do 11 godina bile su rasprodane, a Filharmonija će program ponoviti i u ožujku.

Proteklih godina “Ježeva kućica” bila je na repertoarima niza dječjih kazališta, od Zagreba do Osijeka. Istina, često je Ćopićev izvornik bio i žrtva jezičnih više ili manje uspjelih intervencija. I u novim izdanjima Naše djece na kraju knjige nalazi se rječnik pojmova pa mladi čitatelji mogu saznati da je meca – medo, svitac – krijesnica, vuja – vuk, kaljuga – blatna lokva, a klada – balvan ili da riječ duvati znači puhati.

No ni jezične intervencije ni izbacivanje iz lektire nisu mogle naškoditi popularnosti koju Ježurka uživa i u generacijama koje su rođene puno kasnije od simpatičnog šumskog junaka. Stoga je potpuno u pravu Marijana Hameršak iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koja je Novom listu o “Ježevoj kućici” izjavila: “Taj se tekst danas na različitim razinama prepoznaje kao kanonski. “Ježeva kućica” dio je življene dječje čitateljske kulture u predškolskom, obiteljskom i vršnjačkom okružju, u knjižnicama i kazalištima. Na nju se referira u povijestima i pregledima dječje književnosti. Istodobno, taj se tekst već više od dva desetljeća ne nalazi na popisima lektire, što nas vraća tezi o višedesetljetnom, u mnogim segmentima rekla bih, neodgovornom odnosu prema popisima lektire za osnovnu školu”.

Stihovi “Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta. Lovom se bavi, često ga vide, s trista kopalja na juriš ide”, kojima počinje basna, preživjeli su tako i državne i jezične mijene te su postali zanimljivo štivo i za rođene u 21. st. koji o Branku Ćopiću i njegovu nimalo banalnom književnom djelu ne znaju ništa.

Iako je početkom 90-ih “Ježeva kućica” bila nepremostiv pedagoški i jezični problem hrvatskog obrazovnog sustava, koji je onda brzopotezno dekapitiran, Ćopićev jež ipak je preživio sve napade i prešućivanja a da čak nije postao Ježurko, što se također sugeriralo kao “hrvatskija” riječ. Danas, čini se, Ježurki nitko više neće brojiti krvna zrnca jer on živi u slikovnicama i na pozornicama, a konačno, i u obiteljima koje su mu bile i ostale najčvršće uporište.

Očito, stekao je pravo građanstva i više ga se ne može ni ušutkati ni ignorirati.

Komentara 3

DA
danijelrukavina4
14:37 13.01.2020.

Ježurka Ježić je legenda. Još i sada znam napamet dio priče. A oni koji su ga izbacili iz dječje lektire, neka se pogledaju u ogledalo. Poruka od Ježurke je univerzalna. Oni koji su ga bili izbacili, to su te lije, svinje i vukovi.

DU
Deleted user
02:10 14.01.2020.

Ježurka Ježić je zakon! Svevremneska priča o skromnosti i lojalnosti. Vrlinama koje odavna baš i nisu na cijeni. Ako su u nas ikada i bile.

AU
autoritet
00:28 14.01.2020.

Treba ga opet deložirati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije