Nakon velikog uspjeha dokumentarnog serijala "Moderna vremena", u kojem smo pratili razvoj hrvatskog dizajna, već poznati autorski tandem, otac i sin, Dubravko i Matej Merlić vraćaju se na Hrvatsku radioteleviziju s novim, uzbudljivim projektom. Riječ je o serijalu "Svjetla pozornice", koji prikazuje razvoj popularne kulture na našim prostorima od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas, a prva epizoda s podnaslovom "Pedesete", koju smo imali priliku pogledati među prvima, bit će prikazana večeras u 21.20 na Prvom programu HRT–a.
Kroz područja poput popularne glazbe, filma, televizije, radija, tiska, književnosti, kazališta i sportskih idola ovoga će nas puta voditi Dubravko Merlić i Željka Ogresta, voditeljski duo koji će se, u serijalu nazvanom po istoimenom Chaplinovu filmu te emisiji koja se šezdesetih prikazivala na Radioteleviziji Zagreb, prvi put zajedno pojaviti na malim ekranima.
– U duhu šarolikosti pop kulture odlučili smo, uz mene, uvesti i Željku Ogrestu kao voditeljicu serijala. Ovaj projekt bio je nezamisliv bez Željke prije svega zbog toga što je upravo ona, od sredine osamdesetih godina do danas, u svojim talk showovima razgovarala s većinom ljudi iz naše popularne kulture, a s druge je strane i stvarala tu popularnu kulturu. S obzirom na to, Željka je preuzela razgovore sa zvijezdama, protagonistima, dok sam ja vodio razgovore sa stručnjacima, a naši različiti pristupi i način razgovora doprinijeli su raznolikosti serijala, kao i bogatijem dojmu cjelokupnog projekta – otkriva Dubravko Merlić, dok nam je Matej Merlić ispričao kako je uopće došlo do stvaranja emisije o hrvatskoj pop kulturi.
– Ideja "Svjetala pozornice", čije su redateljice Dalija Dozet i Lana Kosovac, rodila se pri završavanju našeg prošlog serijala. Shvatili smo kako format, u kojem se razgovor sa stručnim suradnicima spaja sa studijskim i arhivskim snimkama, odlično funkcionira, pa smo počeli razmišljati o tome kako bi izgledao nastavak, odnosno druga sezona "Modernih vremena", no naposljetku smo zaključili kako bi bilo sjajno obraditi popularnu kulturu naših područja. "Moderna vremena" tako su ostala zaseban serijal, dok su se, s druge strane, rodila "Svjetla pozornice", sestrinski projekt našeg serijala o dizajnu. Kako smo u "Modernim vremenima" imali segmente proizvodnje namještaja, koji u dokumentarnom serijalu poput našeg funkcioniraju kao segment akcije, htjeli smo nešto slično napraviti i u "Svjetlima pozornice", a to televizijsko vrijeme u ovom smo slučaju odlučili ispuniti glazbenim brojevima – popularnim pjesmama iz razdoblja o kojemu govorimo, ali u novim aranžmanima i izvedbi mlađih izvođača. Kao autor aranžmana vodio sam se mišlju da pjesma koju odaberem odgovara glazbeniku koji je izvodi kako bi do izražaja mogao doći i sam izvođač, a velika pomoć bio je i naš glazbeni producent Jere Šešelja – kaže Merlić mlađi te dodaje kako ćemo u prvoj epizodi čuti jednu od prvih uspješnica Vice Vukova, "Mirno teku rijeke", u izvedbi mlade Međimurke Chriztel Renae Aceveda, dok ćemo u sljedećim epizodama u šarolikom studiju gledati vokalnu skupinu LELEK, Nikolinu Kovačević, Fani Solomun, Antuna Aleksu poznatijeg kao IDEM, Antonelu Doko te Roka Crnića iz benda Porto Morto, kao i neke plesne, pa čak i modne točke.
"Svjetla pozornice", kroz segmente poput popularne glazbe, filma, televizije, radija, tiska, književnosti, kazališta i sportskih idola, prikazuju razvoj pop kulture na našim područjimaVeć u prvoj epizodi "Svjetala pozornice", čiji su montažeri Lucija Strugar i Denis Golenja, a direktor fotografije Marinko Marinkić, publika će imati priliku čuti kako su se pedesetih godina formirali modni trendovi, zašto je upravo to vrijeme bilo ključno za glazbeni uspon Ive Robića, kako su novinari nedavno stradalog Vjesnika stvarali povijest hrvatskih tiskovina, ali i koliko su za našu pop kulturu bili važni Opatijski festival i Zagrebačka škola crtanog filma, pojave koje su usprkos svojoj kvaliteti i značaju, s vremenom, jednostavno – nestale. Već sljedećeg utorka na Prvom programu HRT-a saznat ćemo kako je Televizija Zagreb u šezdesetim godinama postala jedna od najjačih medijskih platformi u hrvatskoj pop kulturi, no jedno od najzanimljivijih, najbogatijih i najliberalnijih razdoblja svakako su zlatne osamdesete, kojima će, kaže Dubravko Merlić, biti posvećene čak dvije epizode "Svjetala pozornice".
– Zanimljivo je kako su osamdesete iznjedrile jednaku kvalitetu glazbe na zabavnoj sceni, u bendovima poput Magazina i Novih fosila, ali i na sceni za mlade, za novu urbanu generaciju, a upravo smo po tome podijelili sadržaj popularne kulture osamdesetih na dvije epizode serijala. Prvi dio bavit će se komercijalnijim aspektom glazbe, ali i drugih segmenata pop kulture, dok je drugi dio posvećen novom valu i tada aktualnim medijima, kao što su Polet i Omladinski radio. Zatim dolaze devedesete, koje, zbog rata i osamostaljenja Republike Hrvatske, donose potpunu promjenu matrice, ponajprije u smislu tržišta. Naime, svi hrvatski autori popularne kulture u osamdesetima su pokrivali masovnu publiku, odnosno cijelu Jugoslaviju, a Zagreb je bio vladar pop kulture u bivšoj državi. To je nešto na što moramo biti ponosni, a posebice na to što su stvari koje su naši ljudi radili, poput Zagrebačke škole crtanog filma, bile al pari sa svjetskim kretanjima. Ta ogromna količina kreative u devedesetim godinama i dalje pršti, posebice u glazbi, u pokretima poput ča-vala i bendovima od Splita, Rijeke do Zagreba, ali tržište je suženo, a početkom 21. stoljeća situacija se ponovno kristalizira. Dakle, činjenica je da su popularna imena sedamdesetih i osamdesetih, ponajviše ona glazbena, opstala sve do danas, a samo neki od primjera su Parni valjak i Prljavo kazalište. Ti izvođači usidrili su se u svijest ljudi, uspješno preživjeli devedesete, ali su se nakon toga vratili na scenu i ponovno postali jaki konkurenti na regionalnom tržištu – otkriva Dubravko Merlić te dodaje kako je za stvaranje identiteta pojedinih nacija, a posebno malih nacija kakva je naša, popularna kultura jednako važna, ako ne i još važnija od visoke kulture.
– Ovoj temi treba pristupiti ozbiljno, a "Svjetla pozornice" naš su pokušaj da pokažemo ljudima kakva sjajna postignuća kao baštinu imamo u popularnoj kulturi. Međutim, važno je reći, a nadam se da to se vidi i iz prve epizode, da ni u jednom trenutku nismo htjeli podleći jeftinoj nostalgiji. Sve situacije stavili smo u politički, ekonomski i socijalni kontekst te smo prema svemu imali kritičku distancu. Takav pristup bio nam je potreban jer nijednu dekadu ne možemo obraditi tako da spomenemo baš sve što se dogodilo. Potrebno je pronaći kut gledanja na pojedino razdoblje, a zatim vidjeti što nam se u toj vizuri najbolje uklapa. Čini mi se da to kao sistem dobro funkcionira jer je gomilanje podataka zapravo besmisleno i neizazovno – zaključuje Merlić stariji.