Na otvaranje sezone Zagrebačke filharmonije u petak iz Njemačke dolazi čak i naš veliki skladatelj Milko Kelemen kojem će na početku koncertu biti iskazana posebna počast u povodu njegova 90. rođendana.
Simfonijski orkestar HRT-a večeras na početku Majstorskog ciklusa slavi 80. rođendan maestra Pavla Dešpalja koji će dirigirati u prvom dijelu vlastite skladbe, a u drugom Šestu simfoniju Petra Iljiča Čajkovskog. To će biti odličan uvod za ovaj četvrtak kada će popularni ciklus Lisinski subotom, iznimno u četvrtak, okupiti svoju publiku na koncertu Simfonijskog orkestra Čajkovski iz Moskve koji je vrijedan takve iznimke.
Nekadašnji Simfonijski radioorkestar SSSR-a već 40 godina vodi glasoviti ruski maestro Vladimir Fedosejev koji nam je uoči dolaska u Zagreb dao i kratki ekskluzivni intervju.
Danas je sve manje dirigenata u svijetu koji imaju tako dugu zajedničku karijeru s jednim orkestrom. Kako ste zajedno doživjeli i preživjeli sve promjene koje su se tijekom četiri desetljeća dogodile?
Glazba je za mene poput otoka spasa. I u njoj se uvijek mogu naći rješenja za bilo koju životnu situaciju i problem.
Zašto ste za koncert u Zagrebu uz Četvrtu Čajkovskog odabrali upravo Beethovenovu simfoniju pod istim rednim brojem?
Radi se o dvama genijima iz dviju epoha i iz dviju različitih zemalja. Djela i jednog i drugog odraz su i izraz svijeta oko nas.
Doživljavate li danas glazbu Čajkovskog drugačije nego na početku karijere?
Da, naravno. Uostalom, to i jest odlika genijalnih skladatelja – da njihova glazba živi i da se, takoreći, mijenja kako vrijeme prolazi. Ona zapravo ne stari i uvijek izražava srž sadašnjeg vremena.
U svijetu je posljednjih godina popularno glazbu Čajkovskog analizirati na temelju intimnih podataka iz njegove biografije kao što su (homo)seksualne sklonosti. Što vi mislite o tome?
Biografije skladatelja ne odgovaraju uvijek stvarnoj pojedinoj situaciji u njihovim životima ni djelu koje su stvorili tijekom ovog ili onog perioda. Naravno da duša umjetnika uvijek ostaje zagonetkom. Pisci neka se pozabave biografijom do u najsitnije detalje, a muzikolozi neka se bave glazbom.
Što Rusima i Rusiji Čajkovski znači danas, a što je značio u vrijeme opsade Lenjingrada koju ste i vi kao dječak preživjeli?
Tijekom lenjingradske blokade glazba je bila stalno prisutna u životu grada. I uvijek se mogao čuti Čajkovski. Čajkovski je i danas simbol naše duše i kulture, kao što su to i drugi genijalni umjetnici u drugim zemljama.
>> Ivan Repušić bit će direktor Državne opere u Hannoveru!
>> Umro je hrvatski dirigent i skladatelj Krešimir Šipuš