Ministarstvo kulture i medija jučer je u zagrebačkom NSK predstavnicima svih kulturnih ustanova iz cijele zemlje predstavilo publikaciju "Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj" te Nacrt Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, koji je nastao na temelju nje.
Sama publikacija rađena je četiri godine, ima oko 400 stranica, šest cjelina i 45 poglavlja, a na njoj je radilo 38 autora i tri urednice te je prva sustavna analiza hrvatskih kulturnih politika nakon Nacionalnog izvještaja o kulturnoj politici, koji je izrađen davne 1998. Nije pisana jednoznačno i s diktatom, na njoj su kroz dijalog surađivali stručnjaci i znanstvenici raznih profila s djelatnicima Ministarstva kulture i medija, a cilj joj je dati sustavni pregled hrvatske kulturne politike i njezine budućnosti te preporuke za daljnji razvoj u svim područjima umjetničke kulturne djelatnosti.
Publikaciju je predstavila jedna od njezinih urednica dr. sc. Aleksandra Uzelac, a načelnik Sektora za strateško planiranje i analitiku Dinko Klarić kratko je prezentirao sam Nacrt Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj kulture i medija. Dokument je to, naime, koji još nije javno dostupan, ali za koji tjedan će, najavio je, ući u proces E-savjetovanja, gdje će biti vidljiv i otvoren za komentiranje. Elementi dokumenta su srednjoročna vizija razvoja, razvojne potrebe i potencijali, posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, indikativni financijski okvir, akcijski plan i mjere i pokazatelji rezultata.
– U našem dokumentu vizija razvoja direktno je vezana za pet posebnih ciljeva od kojih svaki ima nekoliko mjera pa ih je važno istaknuti. Prvi posebni cilj je poticanje razvoja kulture i umjetničkog stvaralaštva koji sadrži četiri mjere – prva se tiče osiguravanja stabilne potpore statusa umjetnika, poticanje profesionalnog razvoja umjetničke prakse, podršku organizacijama civilnog društva u području kulture, zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva te unapređenje tržišta umjetnina. U drugoj mjeri obuhvaćamo ulaganje i poticanje ulaganja u temeljnu kulturnu infrastrukturu, poticanje osnivača na stabilno financiranje kulturnih ustanova i korištenje prostora u vlasništvu države. U trećoj mjeri obuhvaćamo poticanje održivih investicija energetske učinkovitosti i ekološke osviještenosti te ulaganja u digitalnu distribuciju i poticanje koprodukcija i nacionalne umjetnosti. Zadnja se tiče poticanja kulturne raznolikosti i suzbijanja diskriminacije, podrške programa na otocima i područjima od posebne državne skrbi te razvoja publike i kulturno-umjetničkog amaterizma – kazao je Dinko Klarić napominjući kako je drugi posebni cilj vezan za očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine te sadrži dvije mjere. Prva se fokusira na podršku u istraživanju i zaštiti kulturne baštine i njezina restauriranja i konzerviranja, a druga mjera obuhvaća podršku valorizaciji, interpretaciji, promociji i održivom upravljanju baštinom. Treći posebni cilj fokusiran je na razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja te sadrži također dvije mjere, od kojih je prva usredotočena na poboljšanje dostupnosti dokumentacije arhiva, knjižnica i muzeja te međusobno povezivanje informatičkih sustava i otočku digitalizacijsku kulturne građe, a drugoj je fokus na razvoju stručnih i infrastrukturnih kapaciteta.
Četvrti pak posebni cilj tiče se medijskog sektora, a ima tri mjere. Prva je unapređenje položaja novinara i njihove profesije, uspostava mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje tzv. slapp tužbi, poticanje neovisnog novinarstva. Druga mjera usmjerena je na uspostavu zajedničkog neovisnog medijskog regulatora i poticanje transparentnog financiranja medija javnim sredstvima, a treća se tiče promicanja medijske pismenosti i poticanje uvođenja programa za poticanje medijske pismenosti u formalno obrazovanje. Zadnji, peti posebni cilj je administrativan i tiče se učinkovite podrške kulturnom i medijskom sektoru.
Predstavljen je i indikativan financijski okvir dokumenta, uz napomenu da se radi o gruboj projekciji koja će biti dorađivana, a po kojem se do 2027. za ostvarenje navedenih pet posebnih ciljeva u kulturu planira uložiti 1.278,115.730 eura. Proces E-Savjetovanja trebao bi početi do kraja srpnja i trajat će 30 dana, u rujnu je planirana finalna dorada dokumenta sukladno komentarima, a u listopadu se očekuje donošenje konačnog plana, kazao je Klarić.
– Ovaj dokument sada stavljamo na javnu raspravu tako da se i šira zajednica, mimo onih koji su sudjelovali u izradi, uključe u definiranje prioriteta za sljedeće razdoblje – kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i naglasila da u sedam godina njezina mandata Hrvatska ima konzistentnu i dobro osmišljenu kulturnu politiku kojoj ne treba revolucija, nego daljnja evolucija, pa dodala:
– Pregled kulturnog razvoja u publikaciji u najvećoj mjeri bio je gotov krajem 2019., no dogodio se COVID-19 nakon čega smo bili u dilemi ima li u krizi smisla nastaviti. Kad smo vidjeli da izlazimo iz krize, shvatili smo da je odrađen ogroman dio posla i bilo bi šteta to ne objaviti. Stoga, velika fusnota je da se jedan dio autora referirao na situacije pandemije i potresa, ali velik dio ipak prati razvoj od početaka 2000. do same pandemije.
Ministrica je iskoristila priliku podsjetiti i na veliki dio reformi koje je Ministarstvo već provelo naglasivši da su na početku mandata naslijedili proračun koji je bio, kazala je, sramotnih 0,56 posto i koji je rastao svake godine, da bi prije pandemije dosegnuo jedan posto, a sad su na oko 1,5 u velikoj mjeri zahvaljujući aktivnostima obnove od potresa.
Pozorno san pročitao i dubinski iščitao članak. Zapelo mi je za oko : "poticanja kulturne raznolikosti i suzbijanja diskriminacije ". Pitam se, znatiželjno, što li stoji iza ove formulacije.