Iako ima nekoliko otvorenih pravopisnih pitanja, hrvatski standardni jezik u načelu je dobro normiran. No, Hrvatskoj nedostaje zakon o uporabi hrvatskoga jezika, poručuju javnosti (i zakonodavcu) članovi Društva hrvatskih književnika s godišnje skupštine. Književnici tvrde da u nas zakoni, osim Ustava, ne jamče uporabu hrvatskoga jezika koju ugrožava praksa. “Postoji jak pritisak da se vrednuju samo znanstveni radovi na engleskom jeziku, posebno se nagrađuje nastava na engleskom jeziku” tvrde iz DHK. Podsjećaju da je i nedavno ukinuto Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika donijelo niz bitnih stavova u vezi s propisivanjem stabilnih i elastičnih normi u skladu sa najsuvremenijim jezikoslovnim spoznajama.
Književnici ističu da je za razvoj hrvatskoga jezika najbitnije da se vodi skrb o razvoju jezičnog nazivlja u područjima koja se najbrže razvijaju, kao što su računalne znanosti, gospodarstvo, europsko pravo, kultura... “Bez toga hrvatski jezik neće biti standardan, nego će postati, a dijelom zbog nebrige i postaje pidgin. Zato tražimo da država sustavno i neprekidno financijski podupire rad na razvoju hrvatskoga nazivlja na svim tim područjima, u ustanovama koje su za to pozvane i osposobljene. To je i obveza hrvatske države na osnovi pristupnoga ugovora s Europskom unijom” zaključuju članovi DHK-a. Predsjednik DHK-a Božidar Petrač u svom je izlaganju protestirao protiv drastičnog smanjenja novca kojime Ministarstvo kulture podupire rad 112. godina stare udruge. Naveo je i podatke prema kojima Hrvatsko društvo pisaca iz državne riznice dobiva puno veće iznose od DHK.
poslo bi kizo ministre na euro ali njihovi se nisu plasirali:)))