Amaterski arheolog šetao je poljem u zapadnoj Njemačkoj s detektorom metala kada je naišao na šokantno otkriće. Radilo se o riznici najveće količine drevnih srebrnih rimskih kovanica ikada pronađenih u njemačkoj povijesti. Oliver Reidl primijetio je da njegov detektor metala nekontrolirano pišti i znao je da mora pozvati stručnjake kako bi započeli detaljno iskopavanje, izvijestio je portal People.
Kada je tim arheologa stigao na teren, pronašli su ono što će kasnije biti identificirano kao 934 rimska srebrna denara koji datiraju iz vremena vladavine rimskog cara Hadrijana. Područje na kojem su kovanice pronađene bilo je pod rimskom vlašću od 39. godine prije Krista do 459. godine poslije Krista. Reidl je novinarima ispričao kako mu je od prvog trenutka bilo jasno da je tamo zakopano nešto znatno veće od običnog sitnog nalaza koji se inače može pronaći na sličnim lokacijama.
Okrugle srebrne kovanice koje nose carev profil svečano su izložene u lokalnom muzeju u njemačkom gradu Bonnu. Glasnogovornik nadležnog ureda za očuvanje arheoloških spomenika izjavio je da stručnjaci trenutačno vjeruju kako su kovanice namjerno skrivene tijekom drugog stoljeća, prije gotovo dvije tisuće godina. Erich Classen, državni arheolog i direktor spomenutog ureda, naglasio je da se o motivima skrivanja ovakvog bogatstva može samo nagađati, ali je vrlo vjerojatno da je netko želio sačuvati svoj novac na sigurnom mjestu. U to doba banke u današnjem smislu nisu postojale, pa je zakopavanje dragocjenosti u zemlju bila uobičajena praksa zaštite imovine od kradljivaca ili neprijateljske vojske. Cijela hrpa pronađenih kovanica težila je otprilike tri kilograma, a njihova povijesna vrijednost nadilazi puku materijalnu isplativost plemenitog metala.
Iako točan razlog zbog kojeg su kovanice pohranjene na toj specifičnoj lokaciji ostaje povijesni misterij, dužnosnici muzeja napominju da dostupni zapisi i kontekst pronalaska upućuju na to da je rimski vojnik ondje skrivao svoju mukotrpno stečenu ušteđevinu. Rahel Otte, znanstvena suradnica u arheološkom uredu, objasnila je da je u to vrijeme običan vojnik u legiji zarađivao tristotinjak denara godišnje. Međutim, oko polovice tog iznosa vojska bi mu automatski zadržala za troškove hrane i vojne opreme. Prema njezinim procjenama, količina otkrivenih kovanica odgovara iznosu koji bi vojnik uspio uštedjeti tijekom šest punih godina teškog i opasnog služenja u postrojbi. Sudbina tog nepoznatog vojnika vjerojatno je bila tragična jer se očito nikada nije uspio vratiti po svoje zakopano blago.
Slične priče o skrivenom rimskom bogatstvu ne događaju se samo u Njemačkoj, već su iznimno prisutne i na području Hrvatske koja obiluje bogatim arheološkim nalazištima iz antičkog doba. Naime, nedavna potraga i iskopavanja na dunavskom limesu rezultirala su pronalaskom velike ostave rimskih kovanica na lokalitetu Mohovo. Arheolozi s Instituta za arheologiju u Zagrebu otkrili su ostavu s 302 rimske kovanice iz četvrtog stoljeća. Ti dragocjeni novčići pronađeni su na iznimno malom prostoru od samo jednog kvadratnog metra, i to prilikom detaljnog istraživanja ostataka nekadašnje rimske promatračnice. Domaći stručnjaci čvrsto vjeruju da se u ovom slučaju radi o plaći rimskih vojnika koji su u to vrijeme boravili u utvrdi i čuvali granice carstva.
Većina kovanica nedavno pronađenih na lokalitetu Mohovo potječe iz vremena cara Valentinijana Prvog, koji je povijesno iznimno zanimljiv jer je rođen na području današnjih Vinkovaca. Ovaj impresivni nalaz u stručnim se krugovima smatra jednim od najznačajnijih otkrića na dunavskom limesu u novije vrijeme. Uz sami novac koji svjedoči o ekonomskoj moći i vojnoj prisutnosti Rimskog Carstva na ovim prostorima, istraživači su na istom mjestu pronašli i druge vrijedne predmete svakodnevne upotrebe. Među njima se posebno ističu ukrašene rimske kopče poznate kao fibule te stara udica za pecanje koja nam zorno predočava kako su vojnici kratili vrijeme i nadopunjavali svoju prehranu tijekom dugih straža na rijeci. Otkrića poput ovog ne samo da obogaćuju muzejske zbirke, već pružaju neprocjenjiv uvid u svakodnevni život običnih ljudi.
Hrvatska zemlja krije nebrojene tajne koje kontinuirano izlaze na svjetlo dana i mijenjaju naše razumijevanje antičke povijesti na ovim prostorima. Među najznačajnijim pronalascima posljednjih godina svakako treba izdvojiti senzacionalno otkriće rimske dvokolice s fosiliziranim ostacima konja u blizini Vinkovaca. Taj pronalazak predstavlja iznimno rijedak i dragocjen uvid u kompleksne pogrebne rituale bogatih i utjecajnih rimskih obitelji koje su obitavale u Panoniji. Uz to, arheolozi su ispod Starog Grada na otoku Hvaru otkrili opsežne ostatke antičkih gradova, što uključuje i monumentalne zidove starogrčkog grada Pharosa. Da jug Hrvatske također skriva vrijedne artefakte, dokazuje pronalazak iznimno rijetke ilirske kacige na poluotoku Pelješcu, čija se starost procjenjuje na čak dvije i pol tisuće godina. Svi ti lokaliteti zahtijevaju dugotrajna, skupa i precizna istraživanja kako bi se sačuvali od propadanja.
Otvori KEKS Pay
