Bez zadržavanja mladih na poljoprivrednim gospodarstvima te povezivanja s Javnom ustanovom Nacionalni park Plitvička jezera nema ni ozbiljnijeg razvoja poljoprivrede u Lici – osnovna je teza koja se mogla čuti na panelu "Integralni razvoj Like – sinergija turizma i agrara".
Panel je održan jučer u sklopu Poslovnog uzleta grada Gospića, a na njemu je sudjelovao i Nikola Vidaković, čovjek koji stoji iza pothvata zaštite ličkog krumpira na europskoj razini. Vidaković je direktor poduzeća Agrovelebit, a prekjučer je Europska komisija objavila da je lički krumpir dobio oznaku izvornosti. Na pitanje zamjenika glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića, što taj uspjeh znači za Liku, Vidaković je ocijenio kako je riječ o šansi za revitalizaciju proizvodnje koja danas praktički ne postoji.
Još 1986. u Lici se proizvodilo 76.000 tona krumpira, više nego što se danas proda kroz sustav PDV-a objasnio je Vidaković. Europska oznaka stoga može poslužiti kao okosnica razvoja ličke poljoprivrede i turizma kojeg nema bez gastronomije, mišljenja je Vidaković. Proizvodnja ove kulture polako se pokreće, naglašava prvi čovjek Agrovelebita koji širi proizvodnju na stotinu hektara, a ide se i na kooperaciju. Širenje proizvodnje treba pozdraviti, no Milan Kranjčević, direktor Županijske komore Otočac, naglasio je kako u Lici postoji jedna velika tvrtka, šest srednjih, a ostali spadaju u kategoriju malih.
– Takva struktura ne bi trebala biti ograničavajući faktor, no mi imamo drugi problem. To je demografija. Stanovništvo nam je sve starije i nema tko raditi. Taj problem nadilazi našu dobru volju kaže Kranjčević.
S time se složio i Danijel Tušak, predsjednik Lokalne akcijske grupe (LAG) Lika, koji je kazao da su demografija i gospodarstvo najveći problemi Like.
– Po tome smo ekstremna regija dodao je Tušak. Unatoč tome što radne snage ima tek za sadašnju razinu proizvodnje, a ne i za ozbiljniji iskorak, Tušak smatra kako Lika nikad neće ostati prazna.
– Lika će tek procvasti. Naša je intencija da razvoj pokrenemo razvojem turizma – naglasio je Tušak.
Osvrćući se na zaštitu ličkog krumpira, Tušak drži kako to treba postati sredstvo, a ne cilj. – Treba pokazati da se kroz zaštitu taj krumpir može prodati – poručio je Tušak.
>>Besplatne edukacije poduzetnika u Gospiću
>>Pozitivna klima za poduzetništvo stvara se godinama
Jos jedni koji nemaju dodira sa stvarnoscu, ali buduci da su uhljebljeni, pa mogu pricati svasta. Turizam je tercijarna djelatnost i ne pokrece nikakvu renesansu. On je pomoc primarnom i sekundarnom sektoru... Bez proizvodnje nema nikakve renesanse...