Miodragu Kostiću i dalje tepaju da je srpski "kralj šećera", ali svoje je poslovanje proširio na poljoprivredu, trgovinu, hotelsku industriju..... Riječ je o poduzetniku čije se bogatstvo procjenjuje na 520 milijuna eura. S pozicije najbogatijeg čovjeka Srbije potisnuo je u 2014. Miroslava Miškovića, a prema procjeni Forbesa drugi je najbogatiji čovjek regije odmah iza Ivice Todorića. Susreli smo ga u Cavtatu u kojeg je došao na Summit 100, poslovni događaj sezone koji je na jedno mjesto doveo sto najznačajnijih poslovnih ljudi u regiji. S Kostićem smo razgovarali o potencijalnim ulaganjima u Hrvatsku, udruživanju tvrtki u regiji, Podravki....
Summit 100 najveći je poslovni događaj godine. Koliko je bitna suradnja vodećih ljudi regije za razvoj gospodarstava?
Samit 100 je prilika za dodatno unaprjeđenje poslovne suradnje, posebno kada se ima u vidu činjenica da su pojedinačne ekonomije zemalja regije male i da kao takve, ako samostalno nastupaju, gube bitku na velikim tržištima EU i Rusije. Za povećanje konkurentnosti nužno je osmisliti i primijeniti produktivne poslovne modele, za što je razmjena iskustva od neprocjenjivog značaja, dok su regionalna partnerstva Zapadnog Balkana prilika da se kompanije bolje pozicioniraju u odnosu na svjetske kompanije. Vjerujem da poljoprivreda predstavlja jednu od ključnih industrija za daljnji ekonomski razvoj i najveću šansu cijele regije.
Jeste li dogovorili suradnju s Podravkom. Godinama se govori o vašem interesu za preuzimanje koprivničke tvrtke...
Kompanija MK Grupa već izvjesno vrijeme pregovara s Podravkom o mogućoj budućoj suradnji. Međutim, naglašavam da nije riječ o vlasničkom udruživanju, već o nastupima na novim potencijalnim tržištima za obje kompanije. Ako dođe do konkretnijih pregovora i buduće suradnje, javnost ću na vrijeme o tome izvijestiti.
Najavljivali ste kupnju hotela u Hrvatskoj. Država je na prodaju stavila brojne hotelske kuće, je li kupnja koje od njih u vašim planovima?
I dalje smo zainteresirani za hotele na Jadranu. Konstantno težimo unaprjeđenju i širenju poslovanja i pomno pratimo prilike za investicije u regiji i ulažemo u turizam i turističke komplekse kako u Srbiji, tako i šire. Tako je MK Mountain Resorts, kompanija članica MK Group, pored hotela Grand, Konaci i Agella na Kopaoniku, u ožujku u Beogradu otvorila i boutique hotel “88 Rooms”.
Govorili ste i o svom interesu za šećerane u Hrvatskoj. Imate li potencijala kupiti Viro?
Trenutačna situacija u sektoru industrije šećera vrlo je kompleksna. Treba imati u vidu da je Hrvatska nedavno ušla u EU i da je proces konsolidacije tržišta još u toku. Iz tog razloga, još uvijek nije predvidiva perspektiva ovog sektora u samoj Hrvatskoj. Iako kompaniji MK Group ne manjka potencijala za ozbiljne poslovne transakcije, smatramo da nije trenutak za ulazak u spomenute poslovne pothvate.
MK Grupa već je trebala izići na IPO prije nekoliko godina, a u investicijskoj zajednici šuška se da se može očekivati izlazak na tržište kapitala u iduće dvije do tri godine....
Smatramo da bi razdoblje od dvije do tri godine bio pravo vrijeme za izlazak kompanije na IPO.
Srbiju se percipira kao tržište s najvećim poticajima za zapošljavanje i investicije. Koje mjere biste istaknuli kao naročito poticajne?
Tijekom proteklih godinu dana poslodavci u Srbiji, u najvećoj mjeri, problem krize rješavali su zamrzavanjem plaća i nezapošljavanjem novih radnika. Ipak, za razliku od Hrvatske, gdje je 40 posto poslodavaca zaposlenima smanjilo plaće, odnosno BiH, gdje je isto učinila gotovo polovina kompanija, u Srbiji je taj postotak manji – 29 posto. Smatram da je sada pravo vrijeme za investicije u Srbiji koje će omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta.
Dojam poduzetnika u Hrvatskoj jest da rade u antipoduzetničkoj klimi koja je posljedica komunističkog sustava. Osjeća li se slična klima u Srbiji?
U cijeloj regiji u velikoj mjeri i dalje se osjećaju posljedice komunističkog sistema, što se naročito ogleda u višku zaposlenih u javnom sektoru, kompliciranoj administraciji, neodrživom mirovinskom sustavu i nekonkurentnim javnim poduzećima. Nažalost, ni Srbiju nisu mimoišli ovi problemi koji u velikoj mjeri otežavaju poslovanje i smanjuju razinu investicija. Vlada je započela reforme da prebrodi te probleme. Taj proces je dugotrajan i nimalo lak.
Agrokor je preuzeo Mercator. Mijenja li to odnose snaga u regionalnoj maloprodaji i kako će ta akvizicija utjecati na dobavljače?
Proces okrupnjavanja je neminovan i to je svjetski trend. Posljedica ovakvih okrupnjavanja svakako su racionalizacija poslovanja i povećanje efikasnosti, ali i nametanje više razine efikasnosti svima koji posluju ili planiraju poslovati sa sustavima poput Agrokora. Jedino se povećanjem konkurentnosti možemo izboriti za pozicije na polici i potražnju kod potrošača. Tržište regije sve se više otvara pa je realno očekivati veće akvizicije u idućim godinama.
>> 'Bez povezivanja i dizanja konkurentnosti ostat ćemo nerazvijeni dio kontinenta'
Osjećat će se posljedice još desetljećima. Komunizam uništava čovjekovu dušu i neda da se oporavi. Sam ideolog komunizma je lucifer.