Hrvatska poštanska banka u posljednje je vrijeme u interesnoj sferi dužnika u švicarskim francima koji nakon konverzije kredita žele drugu banku, po mogućnosti hrvatsku s kreditom u kunama, ali i političkih opcija koji HPB u svojim programima spominju kao platformu za razvoj agrobanke. Te i ostale teme važne za “život” banke komentirao je predsjednik uprave Tomislav Vuić.
Prošlo je nekoliko mjeseci od dokapitalizacije, dišete li lakše ili je sad novi pritisak menadžmentu politički?
Dišemo puno bolje. Konačno je visina kapitala adekvatna, a imamo prostora i za rast. Nakon neizvjesnosti hoće li će EK dati odobrenje i hoće li privatni dioničari uplatiti barem 30% od nužnih 550 milijuna kuna, imamo odlične poslovne rezultate, tržišni rast i puno bolju sliku o banci u hrvatskoj javnosti. Što se tiče formiranja vlasti, mi radimo svoj posao u korist naših klijenata i dioničara od kojih je najveći država.
Nova je ideja da budete temelj za agrobanku.
Poljoprivreda svakako zaslužuje više pažnje i strukturiranog pristupa, a važan dio procesa je i kreditiranje. Bolje razumijevanje poljoprivrede i poljoprivrednika te njihovo kvalitetnije praćenje jedan je od zadataka HPB-a. Potencijal banke, postojeća klijentska baza i infrastruktura puno su veći od temelja potrebnog za agrobanku. Imamo 640.000 klijenata s trendom rasta, druga smo banka po broju gotovinskih platnih transakcija i s velikim potencijalom mreže Hrvatske pošte. Sužavanje obujma poslovanja HPB-a nije ekonomski isplativo. U planu prezentiranom EK, koji je bio podloga za dokapitalizaciju, HPB je profilirana kao univerzalna banka koja će se još kvalitetnije okrenuti građanima i malom i srednjem gospodarstvu.
Koliko je održiva ideja agrobanke sa stajališta rizika?
Nismo upoznati s detaljima ideje o agrobanci, ali generalno – velika koncentracija na jednu industriju znači veliki rizik. Trebalo bi uzeti u obzir i stanje naše poljoprivrede, a i iskustva sa specijaliziranim agrobankama uglavnom su loša.
Što možete ponuditi dužnicima u francima koji su skloni promijeniti banku?
Ponudili smo svim klijentima najpovoljnije uvjete koje možemo: refinanciranje stambenih kredita u kunama počevši sa 4,8 posto kamate, ne naplaćujemo naknadu za obradu kreditnog zahtjeva te banka snosi trošak javnog bilježnika. Konkurencija je reagirala poboljšavanjem svojih uvjeta i sada ćemo vidjeti hoće li i koliko klijenata doći, a koliko će ih ostati u matičnim bankama. HPB je dobrano poslije drugih počela sa stambenim kreditiranjem zbog nedostatka izvora tako da u tom segmentu zaostajemo za konkurencijom, ali su trendovi pozitivni i naš tržišni udio ubrzano raste. Ipak, u redovnom tijeku stvari nije lako doći do novog, pogotovo dobrog klijenta pa želimo ovu, kao i svaku drugu priliku na tržištu iskoristiti.
Drugi su u minusima zbog CHF, a vama su rezultati izvrsni.
Naši rezultati nemaju veze za švicarskim francima. Ako veći broj klijenata zamijeni te kredite s našim kunskima, to će se tek vidjeti na rezultatu u budućnosti. Gubitak na kreditima u CHF kod konkurencije nas ne veseli, a i relativizira naše dobre brojke. Nakon rekordne operativne dobiti u 2014. HPB je unatoč svim kapitalnim ograničenjima u 2015. iz kvartala u kvartal postavljao nove najbolje rezultate u svojoj povijesti. Dio rezultata proizlazi iz reorganizacije, a dobrom poslovanju pridonijeli su i stručnjaci akvirirani iz konkurentskih bankarskih grupacija.
Biraju li novi klijenti koji se zadužuju samo kune?
Kunski krediti su dominantno traženi, ali ne isključivo. Postoji i potražnja za kreditima u stranim valutama, pogotovo u korporativnom segmentu. U svakom slučaju, naš tržišni udio u kreditima stanovništva konstantno raste, kao i depoziti, i mi smo jedina veća pretežno kunska banka.
Hoćete li produbljivati suradnju s Poštom ili s Croatia bankom?
Uskoro ćemo u poštanskim uredima biti sa svim osnovnim proizvodima za građanstvo, a nastojat ćemo podignuti razinu suradnje s poslovnim subjektima.
Posebno nam je drago što suradnja nije stala ni promjenom predsjednika uprave HP-a, ovih smo dana učinili još nekoliko koraka naprijed. •
>> I Nenad Bakić uložio u HPB, reorganizacija banke pri kraju
