Čak 4,75 mlrd. kuna gubitka u 2015. u odnosu na 2,52 mlrd. kuna bruto dobiti u 2014., rezultat je poslovanja banaka u godini koja će u njihovim kalendarima biti obilježena konverzijom, rezervacijama, ali i prvi put – smanjenjem udjela loših kredita. Pokazuju to nerevidirani podaci koje je upravo objavio HNB. Razlika u rezultatu 2014. i 2015. je ukupno 7,27 mlrd. kuna i prvi put u 17 godina ukupno je poslovanje bankarskog sustava u minusu.
Hypo najlošiji
Čak i u vrijeme najdublje krize hrvatske su banke ostvarivale profit, no lani ih je u pozitivi bilo tek 13, u minusu čak 15. Najbolji je rezultat imao PBZ, 207,96 milijuna kuna prije poreza, no istodobno i četiri puta lošiji nego 2014. kad im je bruto dobit bila 821,27 milijuna kuna. Splitska banka druga je po rezultatu sa 156,77 milijuna kuna, što je 93 milijuna kuna manje nego 2014., dok je treći HPB čijih je 126,35 milijuna kuna istodobno i najbolji rezultat u povijesti banke. Ne iznenađuje, zna li se da nisu imali CHF kredita i da im je rastu plasmana pomogla kapitalna injekcija od 550 milijuna kuna u rujnu 2015.
Osim PBZ-a i Splitske, više nijedna banka koja provodi konverziju nije u plusu; najlošiji rezultat ima Hypo s 2,25 mlrd. kuna minusa; povećala ga je za 2,12 mlrd. u odnosu na 128,20 milijuna kuna gubitka u 2014. Erste banka gubi 1,24 mlrd. kuna, dok je lani imala operativnu dobit od 266,11 milijuna kuna; to je 1,51 mlrd. kuna lošiji rezultat. Zaba je u crvenom 662,31 milijun kuna, dok je 2014. imala 1,47 mlrd. kuna bruto dobiti pa je od rezultata prethodne godine dijeli 2,12 mlrd. kuna, jednako koliko i Hypo. RBA je u gubitku od 310,71 milijun kuna, Sberbank 244,63, a OTP 156,54 milijuna. Jedina je dobra vijest što je prvi put od 2014. udio loših kredita u sustavu kliznuo prema dolje i iznosi 16,56 posto – upitno je 45,6 milijardi kuna kredita, dok se 275,4 milijarde još uvijek uredno vraća. Puno su “zdraviji” krediti građana s udjelom loših od 12,15 posto, dok su tvrtke na još uvijek visokih 29,93 posto. Pozitivni su i rezultati pet stambenih štedionica čija je ukupna dobit lani iznosila 59,16 milijuna kuna, no 2014. je ipak bila nešto veća – 71 milijun kuna.
Opasnost od ‘filijalizacije’
Iako formalno još uvijek imamo 28 banaka, jednako kao 2014., u sanaciji je završila Jadranska, a nad Bankom Splitsko-dalmatinskom HNB provodi pojačani nadzor nakon što im je stopa adekvatnosti kapitala pala na mizernih 4,78% u odnosu na 20,93% prosječne adekvatnosti cijelog sustava. Kao posljedica konverzije i cijeli je sustav nešto lošiji nego 2014. kad je adekvatnost bila 21,78%.
Istodobno, BKS Bank pokrenula je postupak preregistriranja u podružnicu, što je iznimno negativna pojava na našem financijskom tržištu jer podrazumijeva potpuno povlačenje kapitala iz Hrvatske u kojoj će ta financijska institucija ubuduće samo skupljati depozite i plasirati kredite. To je bio dovoljan povod za glasine da bi u tom smjeru mogli krenuti i veliki igrači pa čak i insinuacija da su se takvi “dealovi” dogovarali u Kitzbühelu. Na naš upit je li takvo što kod njih moguće, iz PBZ-a odvraćaju da se kod njih to nije spominjalo, a iz Splitske da zasad takvi planovi ne postoje. Zaba i Sberbank su nas ostavili bez odgovora, dok OTP, kažu, nije razmišljao o takvoj “reorganizaciji”. Erste je dala prilično opširno objašnjenje kako je ulazak u EU donio nove mogućnosti kreditnim institucijama za čije poslovanje u drugim državama više nije nužno osnivati podređenu instituciju. Ipak, smatraju da bi pojednostavnjeni organizacijski oblici teško mogli zadovoljiti kompleksne zahtjeve klijenata kod razvijenoga poslovanja s punom ponudom proizvoda i usluga.
– Stoga na današnjoj razini tehnološke podrške poslovanju nije realno pretpostaviti da bi se velike banke koje posluju na hrvatskom tržištu transformirale u podružnice – kažu u Erste banci.
Guverner HNB-a Boris Vujčić također ne vjeruje da bi ovaj potez mogao postati masovni trend, posebno kod velikih banaka.
– S obzirom na to da bi nadzor u tom slučaju preuzeli regulatori u matičnoj zemlji, njihov bi financijski sustav bio opterećen i troškom osiguranja depozita u Hrvatskoj – objašnjava Vujčić zbog čega im to ne bi bilo u interesu.
>> Rat s HNB-om mogao bi dovesti do pada rejtinga
>> Ne vraćaju 5 milijardi kuna stambenih kredita
O jedne, treba im pomoć da ne propadnu!