Najavljena porezna reforma ove godine stupa na snagu. Iako je ministar financija Zdravko Marić kazao da će promjena donijeti pozitivne rezultate za Hrvatsku, njome su, već sada, zakinuti studenti. Naime, njihova studentska zarada oporezivat će se s 25 posto ako zarade više od 15.000 kuna godišnje.
Studenti su uputili desetine mailova političkim strankama i medijima kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.
- Ako je osobni dobitak za normalnog čovjeka 3800 kn mjesečno, zašto je on za mene samo 1250 kn? Zašto bih ja sve što je iznad 1250 kn mjesečno prvo morala podijeliti s državom da bi mi to tek nakon više od godinu dana bilo vraćeno?
Država u kojoj sam se rodila i u kojoj ću u budućnosti raditi upravo za dobrobit građana RH, jer studiram za takvo zanimanje, onemogućava mi da normalno živim za vrijeme svog studiranja i da sama pokrivam svoje troškove bez pomoći države – poručila je danas jedna od studentica.
Predsjednik Mladeži HDZ-a Split Filip Odrljin uputio je riječi podrške studentima.
"Brojni studenti koji su, baš kao i ja, mjesece i mjesece proveli radeći po skladištima, kafićima i turističkim agencijama pogođeni su odlukom Vlade o izmjenama pravila prema kojima je smanjen prag za oporezivanje studentskih zarada, a koja je mnogima od njih jedini izvor prihoda. Kao predsjednika Mladeži HDZ-a u Splitu ta činjenica me boli još više jer smo u kampanji obećavali upravo suprotno. Očekujemo brzu reakciju Ministarstva i hitne izmjene", poručio je na društvenoj mreži.
"Ostavite studente na miru!"
Nedugo nakon saznanja da dolazi do izmjene pravilnika o porezu na dohodak, revoltirani studenti pokrenuli su peticiju te najavljuju prosvjede. Zahtjevaju da se prag za oporezivanje studentskih zarada vrati na 50.000 kuna limita, kako je bilo prije.
Osnivač i direktor Nanobita Alan Sumina trenutačno boravi u Peruu, ali komentirao je slučaj u Hrvatskoj. - Ovo je jako loše i neodgovorno da se preko noći donose ovakvi zakoni. Naime, u Hrvatskoj studenti nemaju priliku redovno studirati i biti u radnom odnosu. Izvanredni studij za većinu nije opcija jer većina fakulteta tu mogućnost niti ne nudi (recimo FER, PMF,...). Pričamo o tome da studentima nedostaje praktičnih znanja i da je potrebna bolja povezanost sa industrijom - i što se onda napravi? Opali se dodatni porez onima koji žele raditi i biti plaćeni za to - otvoreno je poručio.
Tijekom predizborne kampanje "Biraj bolju budućnost", sadašnji premijer Andrej Plenković podržavao je i dodatna rasterećenja kad govorimo o studentskom radu. Dana obećanja sada zvuče nešto drugačije, a studenti se pitaju je li država uistinu svjesna da svojim načinom rada zapravo tjera mlade ljude iz zemlje?
Mladi HNS-a: Krah Vladine politike za mlade ili kako su nam ukrali „bolju budućnost“
Mladež HNS-a poslala je priopćenje potaknuti 'najnovijom izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak'. Navode kako na 'smanjenje poreznih olakšica za studente na 15.000 kuna' moraju reagirati i upozoriti vlastodršce da "ovaj potez uvelike odudara od poteza najavljenih njihovim „programom za mlade“ nazvanim „Biraj bolju budućnost“', napisali su u priopćenju.
- Naime, spomenutim programom, koji je netragom nestao u internetskim bespućima, najavljivano je zadržavanje aktualne granice neoporezivog dohotka za studente koji rade preko posrednika na 50.000 kuna, dok se izmjenom Pravilnika ona smanjila na mizernih 15.000 kuna.
Nakon zaustavljanja kurikularne reforme, ovim poreznim udarom na studente Vlada HDZ-a i Mosta pokazala je svoje pravo lice i odnos prema obrazovanju - piše mladež HNS-a.
- Prije svega, želimo izraziti svoju zabrinutost detaljnošću analize koja je prethodila takvim izmjenama propisa, jer dovoljno je bilo pročitati nacionalno izvješće Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pod nazivom Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj, a koje je dio istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku u 2014. god.1, prema kojem je 44% studenata obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao tijekom semestra. S obzirom na studentski status, zaposleno je 27% studenata sa statusom redoviti studenti. Najvažniji i glavni financijski razlog zbog kojeg se studenti zapošljavaju su ukupni semestralni troškovi, a za studente u Hrvatskoj oni u prosjeku iznose 15.417 kn. Taj iznos uključuje životne i studijske troškove. Životni troškovi podrazumijevaju trošak smještaja, hrane, prijevoza, zdravstvenih usluga i društvenih aktivnosti. Studijski troškovi uključuju trošak školarina, upisnina, materijala za studij te ostalih davanja vezanih uz studij. Studijski troškovi u prosjeku iznose 2.693 kn po semestru, dok prosječni semestralni životni troškovi iznose gotovo pet puta više, to jest 12.724 kn. Isto tako, razina obrazovanja roditelja uvelike određuje potrebu za zaposlenjem studenata, pa tako studenti čiji roditelji imaju srednju ili višu stručnu spremu češće uz studiranje i rade. Već pukim čitanjem ove analize mogla se uvidjeti apsurdnost odluke o smanjenju neoporezivog dijela dohotka na 15.000 kn, kad semestralni troškovi premašuju taj iznos!
Podsjećamo, tijekom Ljetne kampanje Mladih HNS-a 2016. godine, pod nazivom „Pazi da se ne opečeš“ (op. a. bili smo u pravu), predlagali smo model stjecanja mirovinskog staža redovitih studenata koji su zaposleni putem posrednika, kao odgovor na kasnije stupanje u radni odnos upravo te demografske skupine, kao i svojevrsnu nagradu za ispunjavanje svih studentskih obaveza i financijsku skrb o svojim potrebama.
Naime, u postojećem sustavu, posrednik predlaže neto satnicu za pojedine poslove koja se uzima kao referentna kod izračuna naknade za rad studenta, a istu može dogovoriti i student s poslodavcem. Naknada koju prima za svoj rad izračunava se kao umnožak neto cijene sata rada i broja sati odrađenih u danom periodu. No, na istu se obračunava i posrednička naknada u iznosu od 12%, te doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima u iznosu od 5% i doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu u iznosu od 0,5%. Trošak poslodavca tako čini neto naknada studenta uvećana za posredničku naknadu, doprinos za mirovinsko osiguranje te doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
U predloženom modelu preporuča se smanjenje posredničke naknade te plaćanje doprinosa za I. i II. mirovinski stup. Posrednička naknada smanjila bi se sa 12% na 10%. Nadalje, predlaže se izdvajanje za I. mirovinski stup u visini od 7,5%, što bi omogućilo ponder evidentiranja mirovinskog staža u iznosu 0,5, što znači da bi se u slučaju 2 godine rada, studentu evidentirala 1 godina radnog staža. Umjesto doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima, isti postotak od 5% prenamijenio bi se u izdvajanja za II. mirovinski stup, odnosno mirovinsko osiguranje za starost temeljem individualne kapitalizirane štednje. Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ostaje nepromijenjen u iznosu 0,5% neto dohotka studenta. Ovaj model predviđa povećanje izdataka poslodavca u odnosu na trenutačni model za 4,7%.
Smatramo da bi se upravo uvođenjem novih modela na korist mladih trebala pokazati skrb države za stup budućnosti, učenike i studente, a ne primjenom zastarjelih pravilnika o posredničkom zapošljavanju iz 1996. godine, a nikako im se ne bi trebalo ukrasti ono što im se obećava, jer time se mladima samo pokazuje kako je beskompromisnim laganjem moguće ostvariti bolju budućnost, samo ne za sve - stoji u priopćenju.
kako će sad matija babić plaćat novinare