Svi koji su 1. siječnja 2002. bili mlađi od 40 godina postali su osiguranici 2. mirovinskog stupa i od tada se pet posto njihovih mirovinskih doprinosa kumulira u privatnim mirovinskim fondovima. Na računima građana skupila se 71 milijarda kuna mirovinske štednje – 52,5 milijardi kuna od uplaćenih doprinosa, a ostalo su zaradili mirovinski fondovi. Hrvatska je jedna od rijetkih tranzicijskih država koja je sačuvala privatnu mirovinsku štednju građana i po cijenu povećanja javnog duga, a je li pritom ljudima napravila medvjeđu uslugu, vidjet će se za pet godina, kada u prijevremenu mirovinu krenu generacije rođene nakon 1962. godine.
Zakon iz 1999. godine, po kojemu su i nastali privatni mirovinski fondovi, istodobno je zaoštrio uvjete za obračun mirovina pa su novi umirovljenici postajali socijalni slučajevi. Da im donekle ublaži gubitke u odnosu na ranije generacije, Sanaderova je vlada 2007. godine uvela dodatak na mirovine. Taj dodatak sada iznosi 27 posto i uveden je samo za prvi stup jer su u to vrijeme osiguranici drugog stupa bili premladi za mirovinu. Dakle, ova ili iduća vlada imaju pet godina da primjenu dodatka prošire i na osiguranike drugog stupa jer će u protivnom svi rođeni nakon 1962. godine biti u minusu koji nema direktne veze s uplatama u drugi stup, nego s ostvarivanjem mirovinskih prava iz prvog stupa. Vlada Jadranke Kosor intervenirala je za generacije osiguranika koje su 2002. godine imali između 40 i 50 godina, a ministar Mrsić obećao je zakonsko rješenje za sve ostale. Nitko od obaveznih osiguranika drugog stupa nije zbog dodatka izgubio ni lipe, nadajmo se da i neće kada nakon 2020. godine krenu u mirovinu, ali pred nama je pet ključnih godina tijekom kojih možemo uspjeti nešto napraviti od države ili propasti. Sve češće se čuju priče da bi državu trebalo spašavati nacionalizacijom privatne štednje iz drugog stupa, što je, ako do toga dođe, puno veći i ozbiljniji problem od dodatka na buduće mirovine.
>> Mlađi od 53 godine imat će i 600 kuna manju mirovinu
Mirovinski sustav je propao. Nema gospodarstva. Unuci žicaju od baka i djedova i obratno.