Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Marko Biočina
Autor
Marko Biočina

Državi je zadaća utjecati na svjetonazor svojih građana

Škola
15.12.2012. u 12:00

Granica između borbe protiv zakona koji razara čovjeka i borbe za zakon koji razara društvo vrlo je tanka

Sasvim je moguće da je kardinal Josip Bozanić u pravu kad tvrdi da je predloženi program zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama loš i da razara čovjeka. Čak kada i ne bi obuhvaćala niz dogmatski neprihvatljivih sadržaja kao što su homoseksualizam, pobačaj ili masturbacija, samoj Crkvi, instituciji trajno posvećenoj promicanju primata duhovnog nad tjelesnim, ideja organiziranog poučavanja o fizičkim i fiziološkim aspektima spolnosti ni načelno nije bliska.

No, to mišljenje imaju i brojni građani, ali konkretne primjedbe na njegov sadržaj dolaze iz brojnih društvenih skupina – učitelja, pedagoga, psihologa. Utoliko prijedlog jest možda doista loš, no znači li to da bi roditelji trebali imati pravo odabira hoće li ga njihova djeca u školama učiti? Taj bizarni anarhistički koncept, umotan u ukrasnu floskulu tobožnjeg “prava na odabir”, nažalost neizravno je podržala i Crkva, a temelji se na premisi da država nema pravo djeci – suprotno volji roditelja – nametati svjetonazorske stavove. Riječ je o potpuno netočnoj tezi.

Država ne samo da ima pravo utjecati na svjetonazor svojih građana već je to i jedna od njezinih temeljnih zadaća. Zapravo, to svaki dan i čini kroz svoj pravni, obrazovni, pa i represivni sustav. Ustav i zakoni zapravo su kodificirani skup društvenih vrijednosti i načina njihove zaštite, a obrazovni sustav način da se te temeljne vrijednosti ugrade u svjetonazorski sklop pripadnika zajednice. Te svjetonazorske postavke ne odnose se samo na odnose članova zajednice jednih prema drugima, već država ima dužnost zaštititi pojedinca i od samoga sebe. Zato je, primjerice, konzumacija droge zabranjena.

Takav mehanizam stoljećima je oslonac društvenog napretka, a bez njega cijelog niza civilizacijskih dosega koje danas smatramo uobičajenima vjerojatno ne bi bilo. Ukidanje kmetstva, pravo glasa za žene, jednakost nacionalnih manjina, pa u konačnici i seksualnih manjina – sve su to odluke koje su donesene uz protivljenje velikog, a nekad i dominantnog dijela društvenih skupina. Dapače, kada je ban Ivan Mažuranić 1874. uveo opću obvezu pohađanja četverogodišnjih škola za hrvatske građane, stanovnici ruralnih krajeva odbijali su svoju djecu zaposlenu na obiteljskim imanjima slati u škole. Glavni predvodnik pobune protiv pučkoškolskog obrazovanja bila je – Katolička crkva.

Nameće se pitanje: Je li prokreacijska zasluga za nečije rođenje nužno i kvalifikacija za apsolutne ovlasti donošenja odluka o nečijem odgoju i obrazovanju? Jer, trend radikalne roditeljske emancipacije nipošto nije nov, ali ni samo hrvatski specifikum. Iz godine u godinu roditeljima se daje pravo sve proaktivnije uloge u obrazovanju svoje djece. Posljedica tih intervencija je to da status prosvjetnih radnika nikad nije bio lošiji. Intervenira se i u zdravstvu, pa je tako sve više onih koji zagovaraju pravo roditelja da odlučuju o tome hoće li i djeca primiti cjepivo. Sad bi trebali dobiti i utjecaj na obrazovni program. No, kada se ta Pandorina kutija otvori, što slijedi? Koliko će proći prije nego što neki roditelj uloži prigovor savjesti na lekcije iz povijesti ili odluči da njegovo dijete ne smije učiti evolucijsku teoriju svijeta? Što ako, primjerice, pripadnici srpske manjine odluče da njihova djeca “iz svjetonazorskih razloga” trebaju učiti drukčiju verziju povijesti Domovinskog rata? I koji je uopće smisao takve države?

Za hrvatsku demokraciju nedvojbeno je nužno da se glas Crkve o važnim društvenim pitanjima čuje, no biskupi bi u budućnosti trebali biti oprezniji. Jer, između borbe protiv zakona koji razara čovjeka i borbe za zakon koji razara društvo vrlo je tanka granica.

Komentara 8

Avatar abakus
abakus
13:55 15.12.2012.

Postavljate vrlo glupa pitanja i vrlo glupe teze, Biočina. Kažete: "Država ne samo da ima pravo utjecati na svjetonazor svojih građana već je to i jedna od njezinih temeljnih zadaća." Možete li mi točno reći tko je to država? Je? Je li država neki apsolutni moralni autoritet koji stoga ima pravo svim svojim građanima naređivati kakvog će svjetonazora biti? Bilo je i te kako diktatorskih, zločinačkih država - tj. diktatora i zločinaca koji su njima upravljali. Je li svjetonazor tih diktatora i zločinaca bio nešto što su oni imali po vama pravo nametnuti drugim ljudima - a ovi obvezu prihvatiti ga? Tko kaže da ovu državu vode neki posebni, visokomoralni ljudi koji bi imali pravo drugima naređeivati kakav će svjetonazor imati? To su samo političari, Biočina, ljudi kojima je jedan dio građana ove zemlje dao u ruke posao da zemlju, prije svega, gospodarski oporave. Nitko im nije dao pravo da svoj svjetonazor nameću svim drugim ljudima. Nismo u diktaturi, Biočina!

Avatar abakus
abakus
14:00 15.12.2012.

Pitate dalje: "Je li prokreacijska zasluga za nečije rođenje nužno i kvalifikacija za apsolutne ovlasti donošenja odluka o nečijem odgoju i obrazovanju?" A čija bi to odluka trebala biti? Političara na vlasti? Osoba iz kojekakvih udruga koje najčešće vlastite djecee nemaju i sumnjiva su morala? Ako je tako, recite to odmah, tako da ljudi znaju da će svoju djecu morati roditi, kupati, presvlačiti, hraniti, oblačiti... a netko će drugi im govoriti što je dobro a što nije i stvarati time vojnike u svojim redovima. U takvim uvjetima ja prvi ne bih imao dijete.

IN
Ivan Najdek
13:05 15.12.2012.

“Država ne samo da ima pravo utjecati na svjetonazor svojih građana već je to i jedna od njezinih temeljnih zadaća.” Potpuno netočna teza!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?