Gucci, Lacoste, Nike, Louis Vuitton – neki su od poznatih brendova koji, premda krivotvoreni, upitne kvalitete i s mogućnosti da za mjesec dva budu neupotrebljivi, neodoljivo mame na kupnju. A takvih je artikala u posljednjoj velikoj akciji inspekcijskog nadzora u RH zaplijenjeno više od 120.000. U akciji “Žig”, u kojoj 14. srpnja zajedničkim radom policije i carine u zagrebačkoj Dubravi nije otkrivena samo “robna kuća” krivotvorina već i pravi mali raj za šanere – tvornica s 11 šivaćih strojeva i 3600 kg repromaterijala za proizvodnju zaštićenih marki. I dok osumnjičeni Nikola G. i Ivan R. u svojim lažnjacima šeću iza rešetaka istražnog zatvora, vrtoglavih 60 milijuna kuna, koliko se procjenjuje vrijednost zaplijenjene robe, ljuti brendove koji su njihovim ilegalnim radnjama oštećeni, ali i Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV).
Globalni biznis
– Krivotvorenjem i piratstvom narušava se pravedna tržišna utakmica između onih koji posluju legitimno, ulažući u razvoj i marketing, plaćajući naknade autorima i inovatorima za njihov rad i znanje, stvarajući nova radna mjesta, plaćajući poreze i druga davanja, ostvarujući tako ne samo profit nego i doprinoseći društvu, te onih koji nelegitimno stvaraju profite isključivo za svoj račun – kaže Ana Rački Marinković, zamjenica ravnateljice DZIV-a.
Nešto više od 26 milijuna eura bila je vrijednost 360.571 krivotvorine koje su lani zaplijenjene nakon carinskog nadzora i unutarnje kontrole prema podacima DZIV-a. Od toga više od 50 posto činila je odjeća i dodaci odjeći, a 35 posto osobni pribor, u koji spadaju krivotvorene sunčane naočale, torbice i nakit. Ukupna vrijednost krivotvorenih i piratiziranih proizvoda na globalnoj razini iznosi do 650 milijardi dolara godišnje, a zbog te pojave gubi se najmanje 2,5 milijuna legalnih radnih mjesta, čime je očito da je problem krivotvorina puno širi od nacionalnog spektra.
– Iza proizvodnje krivotvorina često stoje kriminalne skupine koje se tako financiraju, pa se kupnjom krivotvorina sponzoriraju ozbiljnije kriminalne radnje – podsjeća Rački Marinković sve željne lažnjaka da preispitaju svoj izbor. Iako smo o krivotvorinama u nekoliko navrata pokušali razgovarati s predstavnicima brendova koji su oštećeni u akciji “Žig”, uglavnom smo naišli na zatvorena vrata. Dio njih kaže da o krivotvorinama ne smije razgovarati bez dozvole središnjice za koju je navodno teško ishoditi dozvolu, a dio njih jednostavno nas je ignorirao. Predstavnica Udruge nositelja prava na žig, krovne udruge koja posreduje između predstavnika državnih institucija uključenih u zaštitu intelektualnog vlasništva i brendova, rekla nam je na telefon da udruga ne daje izjave. Ususret nam je izašla Neda Nimac, djelatnica Diesela.
(Foto: Carina.hr)
Lažni Diesel loše kopiran
– Koliko znam, prvi put su sada u nas otkrili proizvođače krivotvorene brendirane robe. Obično su krivotvorine otkrivali carinici ili ih je policija otkrivala po štandovima – kaže Nimac te dodaje da u akciji “Žig” nije bilo krivotvorina Diesela. Upozorava na opasnosti internetske trgovine lažnjacima.
– U tijeku je Dieselova akcija protiv web prodaje na kojoj je otkriveno mnogo krivotvorene robe pa je povučeno 400 tisuća komada koji su se nudili na prodaju putem web stranica. Mnoge od stranica sad su ugašene. Svi krivotvoreni modeli Diesela koje smo vidjeli loše su kvalitete, loše kopije, pa se lako uočava da nisu originalni Diesel. Nikad nije dosegnuta prava kvaliteta materijala ni dizajna. No, vidjeli smo neke druge marke koje su bile uspješno kopirane – kaže Nimac.
Ako vam je do brendirane odjeće, originali sa zaštićenim žigom u pravilu se ne prodaju na klupama, sajmovima i tržnicama – objašnjava nam Rački Marinković iz DZIV-a.
>> Carinici na Bajakovu znaju prepoznati krivotvorine brandova
>> Bugari krijumčarili krivotvorine poznatih parfema
A na sajmištima, pijacama ikod kineskih dučana još dvostruko toliko robe...