Optužnica protiv Milana Bandića i ostalih u aferi Agram sadrži više od 400 stranica, a sud bi o njezinoj valjanosti mogao raspravljati najranije sredinom iduće godine, doznaje se na zagrebačkom Županijskom sudu.
Tom je sudu danas dostavljena Uskokova optužnica protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te ''poslovnih partnera'' gradskih tvrtki teška najmanje 20 milijuna kuna.
Optužnica se najprije mora dostaviti svim optuženicima, kojih je 16 uz dvije optužene tvrtke, nakon čega oni u sljedećih mjesec dana mogu odgovoriti na Uskokove optužbe. Tek tada počinju teći ostali zakonski rokovi, pa se sudsko optužno vijeće koje optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu neće moći sastati prije lipnja ili u najboljem slučaju svibnja 2016.
Tek ako optužnica bude potvrđena, sazvat će se pripremno ročište na kojem će se, među ostalim, odrediti i datum početka mogućeg suđenja.
Na vrhu optužene piramide nakon Bandića nalazi se nekadašnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić i vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, a slijede gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić te direktor Plinare Ante Dodig.
Nezakonitosti na štetu grada, ali i državnog proračuna
Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja više od 13 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom, gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i državni proračun.
Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji, Bandića Uskok tereti za pogodovanje Pripuzovu CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.
Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
Najprije mu jamčevinu platio odvjetnik, a potom ga oslobodio Ustavni sud
Bandić je nakon toga, u ožujku, vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna, koje mu je navodno posudio odvjetnik Marijan Hanžeković, te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju na slobodu postio Ustavni sud.
Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga je Uskok teretio da je s dvoje suoptuženika udruzi "U ime obitelji" prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu najprije vratio tužiteljstvu na doradu, a potom u srpnju odbacio kao neosnovanu.
Postoji i niz potvrđenih i nepotvrđenih optužnica protiv Bandićevih suradnika koje se teretilo za mnoge nezakonitosti – od zamjene zemljišta i izmjena Generalnog urbanističkog plana do malverzacija na štetu gradskih tvrtki.
Detalji iz optužnice
Optužnicom se Bandiću, gradonačelniku Grada Zagreba, i Ljubičiću, predsjedniku Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o čiji je jedini osnivač Grad Zagreb, stavlja na teret da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje Pripuza, predsjednika trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., člana C.I.O.S. grupe, u namjeri da društvima C.I.O.S. grupe pribave znatnu nepripadnu materijalnu korist na štetu Zagrebačkog holdinga d.o.o, autoritetom svoga položaja osobno i posredstvom Željka Horvata, posebnog višeg savjetnika gradonačelnika i glavnog koordinatora za otpad Grada Zagreba, nalagali poduzimanje radnji radi dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako je postojala mogućnost zbrinjavanja otpada na drugi način. Sukladno njihovim nalozima, u cilju realizacije opisanog dogovora, Ivan Tolić, član Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. koji je na temelju specijalne punomoći ovlašten zamjenjivati predsjednika Uprave, Ivan Markus, v. d. direktora Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o., Filip Čulo, referent nabave u Službi za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o. i Miljenko Benko, voditelj u Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnica Čistoća poduzimali su naložene radnje tako da je neosnovanim pozivanjem na žurnost i usklađivanjem natječajne dokumentacije mogućnostima društava C.I.O.S. grupe u konačnici ugovoreno i realizirano zbrinjavanje znatno manje količine otpada koje je plaćeno po cijeni planiranoj za znatno veće količine otpada. Na opisani način Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnica Čistoća nanesena je šteta od 2,006.294,09 kuna, u kojem iznosu je pribavljena nepripadna korist društvima članicama C.I.O.S grupe, pa tako i trgovačkom društvu CE-ZA-R d.o.o. u iznosu od 1,270.828,07 kuna.
Nadalje, u vremenu od ožujka 2006. do 19. siječnja 2012., u cilju pribavljanja znatne materijalne koristi društvu Bramgrad projekt d.o.o. Zagreb, na štetu Grada Zagreba, sukladno dogovoru Bandića i direktora Bramgrada Branka Mihaljevića da se zamijene zemljišta u vlasništvu navedenog trgovačkog društva na lokaciji Pešćenica sa zemljištem u vlasništvu Grada Zagreba na lokaciji Trnje, pogoduje Bramgradu i to primjenom nepropisnog obračuna vrijednosti zemljišta te neosnovanim priznavanjem navodnih troškova Bramgrada na lokaciji Leprovečka – Ivekovićeva i troškova koji će navodno nastati zbog preseljenja na lokaciju u Trnju, poduzimane su nezakonite radnje u Gradu Zagrebu u cilju realizacije opisanog dogovora. Sukladno nalozima i traženjima Bandića i Mihaljevića, takve su nezakonite radnje, zajedno s Bandićem, poduzimale Ines Bravić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba, i Koraljka Rožanković Uremović, načelnica Odjela za pravne poslove unutar Sektora za pravne poslove Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada. Opisanom zamjenom zemljišta Grad Zagreb je oštećen za 20,296.487,75 kuna, u kojem iznosu je pribavljena korist Bramgradu.
Ujedno se Bandiću stavlja na teret da je vezano za izbore za predsjednika Republike Hrvatske koji su održani krajem 2009. i početkom 2010. godine, na kojima je bio predsjednički kandidat, u svrhu financiranja izborne promidžbe na svoje ime otvorio žiroračun na koji je zaprimao donacije do dana održavanja izbora 10. siječnja 2010., nakon čega je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, ali nakon podnošenja spomenutog izvješća, suprotno zakonskim odredbama, na navedeni račun nastavio je primati uplate fizičkih i pravnih osoba pa je tako od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. zaprimio uplate u ukupnom iznosu od 15,741.500,00 kuna. Uplate primljene nakon održavanja izbora, sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju se drugim dohotkom za koji je bio u obvezi podnijeti prijavu poreza na dohodak nadležnom poreznom tijelu, a to nije učinio. Na taj je način Bandić izbjegao plaćanje poreznih obveza u ukupnom iznosu od 3,714.994,00 kuna, čime je na ime neobračunatih i neplaćenih poreza Državni proračun Republike Hrvatske oštetio za 542.912,50 kuna, a na ime neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza proračun Grada Zagreba je oštetio za 3,172.081,50 kuna.
Također se optužnicom okrivljenicima stavlja na teret počinjenje više kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem i to prilikom zapošljavanja više osoba u Gradu Zagrebu, u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. te trgovačkom društvu Gradska plinara Zagreb d.o.o., osnivač kojega je Grad Zagreb, kao i prilikom korištenja službenih vozila Grada Zagreba.
Tako se Bandiću stavlja na teret počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti na način da je u više navrata zatražio od Vidoja Buluma, pročelnika Stručne službe gradonačelnika Grada Zagreba i Mire Lace, pročelnika Ureda gradonačelnika, da osobama s kojima je privatno i poslovno povezan osiguraju premještaje na radna mjesta u Gradu Zagrebu s većim koeficijentom za obračun plaće, pri čemu je u pojedinim slučajevima Bandić u svrhu realizacije navedenoga mijenjao Pravilnik o unutarnjem redu Ureda gradonačelnika kojim je sistematizirao nova radna mjesta upravo za navedene osobe, a sukladno kojim traženjima Bulum i Laco poduzimali su radnje iz svojeg službenog djelokruga za korist osoba bliskih Bandiću, iako osobe za to nisu zadovoljavale postojeće uvjete, i na taj način omogućili su im nezakonite premještaje i neosnovano povećanje osobnog dohotka.
U vezi s nezakonitim zapošljavanjem u Zagrebačkom holdingu d.o.o. optužnicom se Bandiću stavlja na teret da je, koristeći svoj službeni i društveni autoritet, na traženje Zdenka Antunovića, kao i Ivan Tolić, na traženje Miljenka Benka, zatražio od Ljubičića da se u podružnici Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Upravljanje sportskim objektima, zaposle osobe s kojima su privatno povezani. U cilju realizacije navedenog kao i zapošljavanja osobe s kojom je i sam rodbinski povezan, Ljubičić je zajedno s Dragutinom Kosićem, voditeljem podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Upravljanje sportskim objektima i privremenim ravnateljem Ustanove za upravljanje sportskim objektima poduzimao potrebne radnje radi njihova zapošljavanja, iako te osobe nisu ispunjavale propisane uvjete radnih mjesta na koje se zapošljavaju, te naknadno, po isteku ugovora, poduzimali su radnje u svrhu produljenja radnog odnosa, a na taj način su spomenutim osobama omogućili nezakonito zasnivanje radnog odnosa i ostvarivanje svih prava iz rada.
Nadalje, optužnicom se Ljubičiću, kao jedinom članu Skupštine trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb d.o.o., stavlja na teret da je, na traženje Pripuza, od Tolića i Ante Dodiga, direktora društva Gradska plinara Zagreb d.o.o., zatražio da u navedenom društvu na neodređeno vrijeme zaposle Pripuzovu poznanicu, na radno mjesto pomoćnika direktora. Pri tome je Ljubičić potpisao suglasnost za navedeno zapošljavanje iako svjestan da nema potrebe za takvim zapošljavanjem jer su oba sistematizirana radna mjesta pomoćnika direktora popunjena, a potom su Tolić i Dodig realizirali traženo zaposlenje koje nije bilo sistematizirano Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta.
Optužnicom se također Bandiću stavlja na teret da je, sam ili na traženje Antunovića, koristeći svoj službeni i društveni položaj i utjecaj, od Lace u više navrata zatražio da, suprotno Pravilniku o korištenju službenih vozila Grada Zagreba, službena vozila Grada Zagreba, s vozačem ili bez njega, stavi na raspolaganje njemu bliskim osobama u privatne svrhe. U svezi navedenoga Laco je izdavao suglasnosti za službena putovanja koja je svojim potpisom odobravao Bandić, a potom je Laco donosio rješenja kojim se odobravaju službena putovanja i potpisivao putne naloge, pri čemu su obojica bila svjesna da se službena vozila koriste u nedozvoljene privatne svrhe. U pojedinim slučajevima Laco je nakon završenih putovanja odobravao te nalagao i neosnovane isplate dnevnica osobama koje na to nisu ostvarivale pravo. Na opisani način Grad Zagreb oštećen je na ime troškova korištenja službenih vozila za privatne svrhe neovlaštenih osoba u ukupnom iznosu od 17.964,68 kuna, dok su se pojedine privatne osobe okoristile neovlaštenim korištenjem službenih vozila Grada Zagreba te neovlaštenom naplatom dnevnica.
Osim navedenog, optužnicom se Bandiću, kao osnivaču i upravitelju Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, stavlja na teret da je tijekom istrage koja se protiv njega i drugih osoba vodila od USKOK-a, u cilju da znatno oteža dokazivanje te postupak osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, vezano za umjetničke slike i skulpture pronađene kod njega tijekom pretraga, poduzeo niz nezakonitih radnji. Tako je sačinio i vlastoručno potpisao neistinit i antidatiran dokument naziva „Naputak“ iz kojega proizlazi da se radi o umjetninama koje su proteklih deset godina donirane Zakladi, iako je znao da umjetnine nisu donirane Zakladi i da ona nije njihov vlasnik, a dokument je potom dostavio Županijskom sudu u Zagrebu kao prilog žalbama na rješenje suda o određivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom otuđenja ili opterećenja spomenutih pokretnina. Osim navedenog, Bandić je od svjedokinje, predsjednice Upravnog odbora Zaklade, zatražio da neistinito iskazuje u vezi s vlasništvom spomenutih umjetnina na način da ih prikaže kao vlasništvo Zaklade te joj je u cilju realizacije navedenog na potpis predao dva dokumenta vezana za spomenute pokretnine, a koji su trebali dokazivati da su iste vlasništvo Zaklade, iako svjestan da navedeno ne odgovara istini, a o čemu je svjedokinja obavijestila USKOK.
>> Podignuta optužnica protiv Markusa, Benka i Jukića
>> Sud kompromitirajuću snimku ostavio u spisu
He hee izgleda da Bandić nije pristao na vladino mito od 200 000 000 kn jamstva za kredit.