Kad su prije dvije i pol godine prvi put na našem tržištu predstavljeni „zeleni krediti“, bili su prilična egzotika. No, danas pojam više nije maglovit; čak i ne baš financijski pismeni klijenti znaju da banke po povoljnijim uvjetima financiraju kupnju ili adaptaciju nekretnina visoke energetske klase. Štoviše, to su trenutačno, uz kredite stambenih štedionica, najjeftiniji stambeni krediti na tržištu.
Je li posrijedi ekološka osviještenost društveno odgovornih tvrtki, želja za rješavanjem novosagrađenog građevinskog „asortimana“ koji leži na lageru ili pak spoznaja da se dužnici koji se bave i energetskom klasom nekretnine često svrstavaju u takozvane visokovrijedne klijente? Takvima očito nije važna samo kvadratura ili cijena, nego i visoka kvaliteta objekata u kojima će stanovati i to sebi mogu i priuštiti.
Vjerojatno u poslovnoj strategiji banaka ima svih tih interesa i elemenata, no onima koji se zadužuju bitno je da su im zato spremni omogućiti jeftiniji kredit. Interes ima i država; Hrvatska je pri dnu u rangiranju energetske učinkovitosti u Europi, a morat će se ubrzano usklađivati sa zakonodavstvom Europske unije po tom pitanju.
U Zagrebačkoj banci, koja je prva na tržište uvela „zelene“ kredite, odobravaju ih za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B te za izgradnju i dovršenje niskoenergetskih kuća. Financiranje uključuje i poboljšanje energetske efikasnosti nekretnina u kojima se već stanuje kako bi racionalnije trošili energiju i time izravno smanjili izdatke za režije. Kamatna stopa kod njih iznosi 4,50 posto i fiksna je prve dvije godine otplate, a nakon toga je jednaka kamatnoj stopi za stambene kredite mladima.
