Državni je proračun u prva tri tromjesečja 2020. ostvario 18,6 mlrd. kuna ili 6,7% BDP-a proračunskog manjka, što je dovelo do porasta razine javnog duga na 325,2 mlrd. kuna, odnosno 86,4% BDP-a. Vlada je kod nedavnog rebalansa proračuna procijenila da će ukupni manjak u svim sektorima države biti oko 30 milijardi kuna, odnosno 8 posto godišnjeg BDP-a. Oko 25 milijardi kuna mogao bi biti minus središnjeg proračuna tijekom 2020., a oko 5 milijardi ostalih sektora! Hrvatska po rastu deficita i javnog duga nije izuzetak, ali smo i u drugom i u trećem kvartalu imali iznadprosječne gubitke u ekonomiji, pa su samim time i minusi u državnoj blagajni bili veći od prosječnih razina u EU. Primjerice, u drugom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska je imala oko 15 posto deficita, EU nešto jače od 11 posto dok je u trećem tromjesečju minus na razini EU bio 5,6 posto, a u Hrvatskoj 7,2 posto BDP-a. Deficit je posljedica smanjenih prihoda zbog pada BDP-a i povećanih rashoda vezanih uz pandemiju i pomoć gospodarstvu i građanima.
Novac se naveliko tiska
Vjerovalo se da će 2021. biti godina oporavka, no početak nije obećavajući, te se osjetniji oporavak prebacuje na drugi dio godine, moguće tek četvrti kvartal, s obzirom na brzinu mutacija i probleme s proizvodnjom i distribucijom cjepiva. Hrvatska se za zatvaranje ugostiteljskog sektora odlučila tek u prosincu, tako da prve procjene sugeriraju da zadnji kvartal nije trebao donijeti produbljivanje krize i tekuće padove. Kakav je bio, službeno će se potvrditi brojkama u travnju, no signali koji dolaze preko potrošnje sugeriraju da su se minusi iz zatvorenog ugostiteljskog sektora prelili u trgovinu.
Tjedna potrošnja u trgovini na malo čak raste, na što je utjecao je i ostanak domaćih skijaša kod kuće. Države su prošle godine bile najveći “gutači” novca, primjerice, samo u drugom kvartalu 2020. ukupni deficit svih članica EU bio je 342 milijarde kuna, za razliku od istog kvartala 2019. kad su proračuni država članica imali sedam milijardi eura suficita. U prvom tromjesečju manjak je iznosio 131 milijardu eura, trećem 178 milijardi, a slične bi se brojke mogle ponoviti i u četvrtom tromjesečju jer je velik dio Europe pod oštrim mjerama.
Njemačka država je u ovu krizu ušla s najvećim zalihama, kad je sve počelo u prvom tromjesečju, njezin proračun bio je u suficitu, no zato je ogromna pomoć koju je ta zemlja usmjerila u pomoć gospodarstva gurnula Nijemce kasnijih mjeseci među lidere po potrošnji. Primjerice, u trećem je kvartalu njemački proračunski deficit bio 44 milijarde eura, talijanski 40 milijardi eura, a Francuski 26 milijardi eura, no te su zemlje startale s bitno niže razine javnog duga. Cipar, Italija, Grčka, Španjolska, Francuska i Hrvatska imale su najveći skok javnog duga među članicama EU koji je kod nas do kraja trećeg kvartala na godišnjoj razini skočio 12 postotnih poena na 86,4 posto BDP-a. S tim je udjelom Hrvatska na osmom mjestu po visini javnog duga, ali prva među tranzicijskim zemljama. Grci duguju dva godišnja BDP-a, Talijani 1,5, Portugal 1,3, Cipar 1,3, a Francuzi i Španjolci 1,1. I ove će godine države biti najveći gutači novca na tržištu. Ni na koji način se ne dovodi u pitanje hoće li države moći pokriti svoje potrebe i u ovoj godini, budući da centralne banke štampaju ogromnu količinu novca, uz nikakve kamatne stope. Često se, međutim, propituje što će biti kad te dugove bude trebalo vraćati za deset ili petnaest godina?
Trošiti ili štedjeti?
– Nijedno pitanje u javnoj raspravi ne izaziva takve radikalne razlike u mišljenjima kao javni dug. Ozbiljni ekonomski autoriteti iznose oprečna mišljenja, od toga da sada treba trošiti neovisno o visini javnog duga do stava kako je potreban oprez jer nitko danas ne može reći da se za deset godina neće pojaviti inflacija, a samim time i kamate pa će se ti dugovi morati skuplje refinancirati, komentira Vedran Šošić, glavni makroekonomist HNB-a. Hrvatska zasad nema problema s otplatom svog javnog duga jer stare skupe kredite i zaduženja refinanciramo jeftinijima, pa se zbog toga ukupni izdaci za kamate čak i smanjuju.
Sve dok je hdz na vlast biće gubitka ne 30 već 130 mil. Kuna, eura...