Europska komisija odobrila je Hrvatskoj, kroz Instrument povezivanja Europe – Connecting Europe Facility (CEF), u području prometa 12 projekata za koje će se iz CEF-a izdvojiti 306,9 milijuna eura. Hrvatska je na natječaju CEF-a za promet prijavila 19 projekata za koje je tražila ukupno 403,6 milijuna eura.
Najveći iznos od ukupno odobrenih sredstava za financiranje pritom će otići na željezničku pruge Križevci – Koprivnica – državna granica, 241,3 milijuna eura.
Pozitivni učinci
Kako se navodi u obrazloženju odluke CEF-a, modernizacija željezničke mreže glavni je prioritet Republike Hrvatske. Projekt željezničke pruge od Križevaca do mađarske granice predviđa unaprjeđenje i gradnju novog drugog kolosijeka dužine 43,2 kilometra.
Projekt se pritom nalazi na Mediteranskom koridoru i dio je globalnog projekta modernizacije željezničke pruge Zagreb – mađarska granica, a sastoji se od četiri aktivnosti: gradnja, inženjerski nadzor, upravljanje projektom i kupnja zemljišta.
U obrazloženju se navodi da će ta pruga imati pozitivan učinak na upravljanje prometom, zagušenja, interoperabilnost, sigurnost i okoliš prebacivanjem prometa s cestovnog na željeznički.
Europska komisija već je odobrila iz fondova EU sufinanciranje obnove postojećeg i gradnju novog kolosijeka pruge od Dugog Sela do Križevaca. Radovi na toj dionici pruge Rijeka – Botovo vrijedni su 1,25 milijardi kuna, a 85 posto sufinancira se iz europskih izvora.
Za unapređenje infrastrukture Luke Rijeka iz CEF-a je odobreno gotovo 30 milijuna eura, za Zagrebačku obalu 26,8 milijuna eura te za Opći teretni terminal 3,1 milijun eura. Sufinanciranje tih projekata objašnjeno je time da je Luka Rijeka najveća pomorska luka u Hrvatskoj, a za Zagrebačku obalu cilj je predloženih projekata razviti prugu za međusobno povezivanje na terminal Zagrebačka obala. Dugoročno gledano, projekt će ukloniti uska grla i omogućiti povećanje prometnih putova u srednju i istočnu Europu te obratno.
Povećanje kapaciteta
Za projekt Opći teretni terminal navedeno je da on će imati pozitivan učinak na interoperabilnost, multimodalnost, kvalitete usluge te sigurnost, a poboljšat će rad luke te povećati kapacitete. CEF je odobrio i sedam milijuna eura za most Svilaj na rijeci Savi, na koridoru 5C, a koji ima za cilj rješavanje velikog cestovnog uskog grla između Hrvatske i BiH.
Ostali odobreni projekti za sufinanciranje su Corisma, koji se odnosi na prekograničnu suradnju za razmjenu podataka, dvije implementacije SESAR programa – Jedinstveno europsko nebo, program istraživanja, te projekt upravljanja prometom u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb. Odobren je i projekt gradnje punionica za električna vozila na kojima bi se prikupljali podaci o korištenju tih vozila, zatim projekt Crocodile II. za koordinirano upravljanje prometom i visoku kvalitetu putničkih informacija, odabran je i projekt gradnji crpki na prirodni plin te projekt iz upravljanja zračnim prometom.
Vrijednost svih tih projekata je, pak, od nekoliko stotina tisuća eura do 11 milijuna eura.
Ukupni budžet CEF Transporta je 24,5 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020.
A o elektrfikacii pruge Zagreb- Zabok -Varazdin nema ni rijeci, znaci gutajmo i dalje ispusne plinove i buku zetovih autobusa, a EU sigurno bi nam i tu isla u susret.