Sastanak ministara financija EU koji su nakon dugog vijećanja postigli načelni dogovor o takozvanom drugom stupu bankovne unije (prvi je vezan uz jedinstveni nadzor banaka) europski su lideri mahom okarakterizirali povijesnim. Jako važnim smatraju ga i domaći stručnjaci, iako se on nas zasad izravno ne tiče. Vezano uz pitanje bankovne unije, na nas će se i prije ulaska u nju odnositi samo direktiva o preustroju i oporavku banaka (tzv. Directive BRRD), odnosno s tim povezana pravila i procedure, podsjeća Velimir Šonje iz Arhivanalitike.
Dogovorenim bi se trebalo spriječiti ponavljanje financijske krize, što je u slučaju nekih zemalja eurozone izazvalo i velike fiskalne terete i duboku krizu. No, atribut povijesnog prije svega se odnosi na to da bi jedno od glavnih uporišta jedinstvenog mehanizma za sanaciju i/li likvidaciju banaka u poteškoćama, kao okosnice drugog stupa unije, bilo u tome da se banke u budućnosti ne bi spašavale novcem poreznih obveznika. Ceh pogrešnih odluka u budućnosti bi trebali plaćali najprije vlasnici, potom vjerovnici po osnovi obveznica tih banaka, a u svrhu saniranja bi s početkom 2016. postupno trebao početi funkcionirati i fond za sanaciju banaka. Članice bankovne unije takve bi fondove, sukladno direktivi, trebale osnovati (svoje) ex ante fondove za sanaciju banaka (neovisno o fondovima osiguranja depozita) koje će puniti same banke.
Damir Odak, viceguverner HNB-a, drži da su interpretacije spomenutog dogovora čelnika EU u ovom trenutku prerane. Isto drži i Zoran Bohaček, čelni čovjek Hrvatske udruge banaka, ističući kako su dogovorene tek pregovaračke pozicije s Europskim parlamentom, no HUB, kao i Europska federacija banaka, razvoj bankovne unije pozdravlja. Imajući u vidu plan postupne operacionalizacije fonda za sanaciju, cijela je ta priča na dugom štapu. Ipak, Odak ističe kako se bankovna unija, koja je na pola puta i počiva na tri stupa (treći je vezan uz sustav osiguranja depozita), “nas se zapravo ne tiče osobito sve dok nismo u njoj”. – A hoće li Hrvatska u bankovnu uniju ući i prije uvođenja eura, odnosno ulaska u eurozonu, ovisi o provedbenim aktima koji tek trebaju uslijediti – ističe Odak.
Guverner Boris Vujčić kaže kako je to samo jedan kamen u većoj i složenijoj konstrukciji, koja će nam postati privlačnija kako će se s vremenom kompletirati. – Dogovaranje sustava bankovne unije je na pola puta, ali takav bi objedinjeni nadzor omogućio zajedničke mjere osiguranja od daljnjeg širenja šokova u bankovnom sustavu, a u konačnici bi smanjio i socijalne troškove financijskih kriza – smatra Vujčić
>> 'Nećemo se zalijetati u bankovnu uniju'
Otvori KEKS Pay
To je plan za Ivicu i Maricu ili još bolje nek ga nazovu Pale sam na svijetu. Pa ima li financijske pameti kod komentatora koji ikaj o bankarstvu znaju? Plan kak piše u članku po kojem bi kupci tj vlasnicici bankarskih obveznica bili garantori likvidnosti tih banaka ima potencijal srušiti cijeli sustav a naročito ovakav kakav je naš. Eeee moji bankari i bankarice ak se to potpiše i birokrate provedu u djelo gotovo je sve kaj vi o bankarstvu znate, vraćamo se u prapovijesno doba malog štediše i rijetkog investitora. Nebu dobro i ovo nebude prešlo, prejaki su bankari naročito englezi.