U hrvatskoj bankarskoj industriji odnedavno imamo i Ruse; njihova je Sberbanka i službeno postala vlasnica austrijskog Volksbank Internationala, u sklopu kojeg posluje hrvatska Volksbanka. Do kraja godine više je neće biti; umjesto tog naziva, imat ćemo Sberbank Hrvatsku.
Poticaj ruskom kapitalu
Kao i njezina dosadašnja matična banka, hrvatska je Volksbanka lani zabilježila probleme u poslovanju, pa je u prvom tromjesečju imala gubitak od čak 38,8 milijuna kuna, a bruto dobit 2011. od 6,8 milijuna kuna 85 posto je niža nego 2010. Kako im je bivša vlasnica najavila gubitak od čak 825 milijuna eura, novi je vlasnički kapital došao u pravom trenutku.
Upravo tako domaći menadžment vidi novu mamu – neokrznuta previranjima eurozone, bez problema s financiranjem i tehnološki iznimno napredna, Sberbanka je za njih – nova prilika. I uz predrasudu prema ruskom kapitalu, koji se posljednjih godina spominje najviše u filmovima gdje su glavni negativci ruski mafijaši, ne treba zaboraviti odakle dolazi prvi čovjek u svemiru. Ruska je tehnologija na zavidnoj razini, posluju u devet vremenskih zona, u kojima tekuće probleme rješavaju promptno, a fotografije njihovih poslovnica i mobilnih poslovnica prilično su impresivne.
– Cilj nam je postati najbolja banka po kvaliteti usluge i naprednih tehnologija, klijentima ponuditi nove proizvode te nastojati postati banka prvog izbora za sve klijente koji dolaze iz Rusije – kažu u Volksbanci.
Vjeruju i da to što sad u Hrvatskoj posluje banka-kći najveće ruske financijske institucije može poslužiti kao poticaj ruskom kapitalu za ulaganje u našu zemlju.
S obzirom na to da se tinta na papiru o preuzimanju još nije osušila, detalje o budućim promjenama ne znaju. Menadžment će zasigurno dobiti i ruska pojačanja, no radna su mjesta prilično sigurna.
– Pa neće sigurno dovesti 300 Rusa da tu rade – kaže nam jedan od izvora u banci.
Veliki brojevi
Ruskom bankarskom divu ulazak u regiju samo je početak. Prava im je ambicija postati globalni igrač, jaka internacionalna banka. Već sad kapitalom, brojem klijenata i zaposlenika to jesu. Ako ih usporedimo s vlasnicima dviju hrvatskih najvećih banaka, u nekim su pokazateljima i puno jači. Sberbanka ima 71,5 milijuna klijenata, Zabin UniCredit 40 milijuna, dok PBZ-ova Intesa Sanpaolo broji, prema njima, mršavih 19 milijuna. Zapošljavaju 252 tisuće ljudi, UniCredit 160 tisuća, Intesa 102 tisuće. Ipak, imovina im je dosta niža; iznosi oko 250 mlrd. eura, u odnosu na UniCreditovih 950 mlrd. i Intesinih 677 mlrd. eura. Lani je Sberbank imao i veću neto dobit, oko 1,5 milijardi eura, dok je UniCredit zaradio 847 milijuna, a Intesa 505 milijuna eura.
Volksbanka je postoji. Spomenuta se financijska institucija zove VOLKSBANK. Izgovara se, ako netko slučajno ne zna, FOLGZBANK.