Vipnet je krenuo u pohod na osvajanje udjela u fiksnom kolaču na tržištu. Naime, kupnjom telekomunikacijske tvrtke B.neta za ukupno 93 milijuna eura, priskrbio si i tehnološke preduvjete za takvo širenje na tržištu. O planovima smo razgovarali s Mladenom Pejkovićem, predsjednikom uprave Vipneta.
B. net je u zadnjih godinu dana najveća akvizicija u Hrvatskoj, neki tvrde da ste ga preskupo platili i da je riječ o austrijskom dogovoru. Koliko vam je B.net zapravo kompatibilan i što je presudilo da ipak ne kupite Metronet?
– Odlučili smo izaći iz okvira mobilnog tržišta i postati pružatelj kompletnih komunikacijskih rješenja. Imamo iskustvo, ali za iskorak u cjelovito rješenje za privatne korisnike B.net je bio apsolutno naš prvi izbor i ta akvizicija bila je najveće domaće preuzimanje dosad. Međutim, velike stvari se u pravilu ne događaju preko noći. Još 2008. Vipnetov tim radio je prvo dubinsko snimanje B.neta, a posao je sklopljen tek ove godine kroz natječaj, nakon izuzetno napete završnice u kojoj smo pobijedili vrlo ugledni fond.
Zbog cijelog niza sinergijskih učinaka, B.net za nas vrijedi puno više nego što smo ga platili. Kompanije su izuzetno kompatibilne, jer su jaki igrači na različitim tržištima i izvrsno se nadopunjuju. Naime, ovo je samo početak investicija u tehnologije koje će Hrvatskoj omogućiti dostizanje EU kriterija za tzv. Digitalnu agendu.
Preuzeli ste B. net, postavili svoje ljude u upravu, koliko će oni doista biti samostalni te kako ćete ih iskazivati u poslovnim izvješćima?
B.net funkcionira kao zasebna tvrtka, s Vipnetovom upravom kao Nadzornim odborom. Sama činjenica da smo nakon ovako velike akvizicije postavili samo nekoliko ljudi iz Vipneta na rukovodeće pozicije u B.netu, govori o povjerenju koje imamo u B.netove kadrove. Poslovna izvješća bit će financijski konsolidirana.
Ušli ste na tržište fiksne telefonije, nije li to konkurencija upravo i B.netu?
Mi ulazimo na tržište fiksnih komunikacija, a trenutačno stanje najbolje ilustrira podatak da u ovom dijelu Europe jedino u Hrvatskoj i Turskoj čak 80 posto kućanstava dobiva uslugu fiksnog broadbanda od jednog operatera što je daleko od EU standarda. Nije neuobičajena taktika da se na takvo tržište ulazi koristeći snagu više brendova kako bi se ubrzali efekti liberalizacije.
Pohvalili ste regulativu na tom polju, u čemu vam je pomogla? Mislite li tu na odredbu o HT-ovu ulaganju u optiku?
Približavanjem ulaska Hrvatske u EU, HAKOM je donio niz mjera koje služe izjednačavanju regulative u našoj zemlji s današnjim trendovima EU regulative. Neke od tih odluka za nas su nepovoljne i znače značajan pad prihoda godišnje, poput smanjenja cijene terminacije poziva u mobilne mreže. Svejedno, nisam pristaša nekog alternativnog razmišljanja o regulativi, jer ukupni paket uvažava sve najvažnije EU smjernice za tzv. Digitalnu Europu 2020. godine. Posebno je osjetljiva problematika investiranja u optički pristup kućanstvima.
Koliko god optika doprinosi uvođenju modernih usluga, može značiti i smrtnu presudu za kolege alternativne operatere koji su svoju strategiju bazirali na raspetljavanju bakrene parice, ako im se ne omogući raspetljavanje optičkog pristupa kućanstvima. Takav razvoj događaja bio bi krajnje opasan, čini se da HAKOM to prepoznaje i zahtijeva transparentnu optičku tehnologiju uz uvjete kakvi će osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu na način kako je to regulirano i u EU.
Zajedno s ostalim operaterima pod istragom ste za udruživanje u kartel. Ima li osnove takva sumnja, odnosno kako objašnjavate predmet istrage? Tko je zapravo podnio prijavu?
Rat cijenama koji godinama traje na ovom tržištu najbolje odgovara na ovo pitanje. Svima je bilo jasno, na što je primjerice i Vipnet kroz medije opetovano upozoravao, da će se zbog uvođenja trošarina na prihode mobilnih operatera dogoditi trenutna korekcija cijena. Prijavu je očito podnio netko tko je ignorirao notornu činjenicu da je korekcija cijene došla kao posljedica promjene porezne politike, kao kod promjene PDV-a ili trošarina na gorivo. Uvjereni smo će cijeli postupak AZTN-a biti brzo gotov, i to na samo jedan mogući način, odnosno odbacivanjem svake sumnje da se radi o kartelu, jer nikakvog dogovora nije ni bilo.
Mobilna telefonija i dalje je ipak vaš osnovni biznis. Što se događa na tom polju? Je li Hrvatska spremna za LTE?
Zahvaljujući skidanju nameta, odnosno kriznog poreza, moći ćemo u tu novu tehnologiju investirati brže i uspješnije. Imamo testnu LTE mrežu, odlično radi, spremna je za komercijalni rad. No, činjenica je da će LTE zaživjeti za tri do četiri godine kada će se stvoriti kritična masa terminala i korisnika. Zato je važno izbalansirati modele 4G i 3G mreže.
Jakim ulaganjem u treću generaciju omogućili smo izuzetno dobre performanse bežičnog broadbanda danas, bez čekanja na masovnu raširenost LTE-a. Realno, u gradovima su brzine apsolutno usporedive s broadbandom na bakru. Za našu zemlju je, po meni, od samog puštanja LTE-a u rad još važnije omogućiti korištenje spektra oslobođenog gašenjem analogne televizije.
Ovo je dobra vijest. Potrebna je konkurencija da bi se cijene servisa snizile.