Prosječna otkupna cijena sirovog mlijeka u siječnju je prema TISUP-u (Tržišnom cjenovnom informacijskom sustavu u poljoprivredi) iznosila 2,72 kune što je za 2,62% više nego mjesec ranije te 6,16% više na godišnjoj razini. No to ni približno nije dovoljno. Otkupna cijena mlijeka treba ići prema 3,5 kune s PDV-om, koliko imaju proizvođači u Italiji, Austriji ili Poljskoj, rekao je ovih dana predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar, inače nam prijeti dalje urušavanje sektora zbog čega bi Hrvatska u budućnosti mogla postati jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje.
Svi su bolji od nas
U državama iz kojih hrvatske mljekare najviše uvoze mlijeko, cijene svježeg mlijeka u prosjeku su porasle 8-12% u zadnjih godinu dana, a u Hrvatskoj su čitavu prošlu godinu bile na istoj razini. Prosječna cijena mlijeka, primjerice u Poljskoj, u lanjskom je prosincu iznosila 39 euro centi, a u Hrvatskoj tek 35,1, što znači da su poljski farmeri dobivali 30 lipa više.
Najveće hrvatske mljekare u siječnju su najavile povećanje otkupnih cijena mlijeka za 10 lipa, a u ožujku za još 15, no to je premalo da bi se zaustavio pad proizvodnje u Hrvatskoj koja je 2015. u kontinuiranom padu, tvrde iz HPK. Mljekarama je tad isporučeno 513,41 tisuća tona, u 2020. 434,22 tisuće, a u 2021. 428,7 tisuća tona mlijeka (1 kg – 1,1 l) što je za 1,3% manje nego godinu prije.
Broj isporučitelja mlijeka pao je za dodatnih 500, tako da je hrvatsko mljekarstvo u 2022. ušlo s tek 3500 proizvođača, dok su pojedine EU članice od ukidanja EU kvota za mlijeko i liberalizacije tržišta značajno povećale proizvodnju. U 27 država članica 2020. isporučeno je ukupno 144,6 milijuna tona kravljeg mlijeka što je za 5,8% više nego 2015. Čak i u susjednoj Srbiji količine rastu, sa 861,81 tisuća tona u 2015. na 907,66 tisuća tona u 2020.
I dok prosječna otkupna cijena mlijeka u nas prema TISUP-u raste puževim korakom - i lani je u odnosu na godinu ranije bila viša za svega 1,24%, a u petogodišnjem razdoblju za 4,65% - prosječna cijena mlijeka na razini EU u prosincu 2021. dosegnula je rekordne vrijednosti (od 2013.) i iznosila je 41,31 €/100 kg što je u odnosu na cijene istog razdoblja u 2020. porast za 16,7%.
- Cijenu mlijeka za siječanj 2022. EK procjenjuje na 41,79 €/100 kg što je u odnosu na otkupnu cijenu mlijeka realne kakvoće na RH tržištu u prosjeku više za 13,5% - kažu iz TISUP-a.
Kad su u pitanju prosječne veleprodajne i maloprodajne cijene mliječnih proizvoda u RH – nastavlja se rast s kraja prošle godine. U odnosu na prosinac, cijene svježeg sira, te polutvrdih sireva edama i trapista porasle su u siječnju za cca 2%, sira gaude za 3,3%, te maslaca 250 g za 4,74%.
U odnosu na siječanj 2021. – neznatno nižu prosječnu cijenu TISUP bilježi jedino kod polutvrdog sira u tipu trapista, za 1,2%, dok su cijene ostalih sireva bile značajno više, svježeg sira i edama za 9,9%, gaude za 29,9%. U odnosu na lanjske cijene, u siječnju 2022. značajno su porasle i cijene maslaca, za 15,2% (blok 25 kg), odnosno 19,1% (250 g). U siječnju ove godine maslac od 250 g dodatno je poskupio 6% u odnosu na prosinac. Uz osciliranje cijele godine, prosječne godišnje maloprodajne cijene svježeg polumasnog sira, polutvrdih sireva edama i gaude te maslaca (250 g) bile su u odnosu na 2020. više za 2-3%, a trapista niže za 1,5%.
Opet raste uvoz
U prvih 11 mjeseci 2021. udio vrijednosti izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda činio je 2,5% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a uvoza 7,1%. Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je, naime, 245.910.896 eura, odnosno 252.300 tona, a izvoz 64.663.114 eura, odnosno 50.960 tona.
Deficit u spomenutom razdoblju iznosi čak 181.247.782 eura što je povećanje za 20,8% u odnosu na isto razdoblje 2020. U grupi mlijeko i mliječni proizvodi najznačajniji izvozni proizvodi na razini vrijednosti razmjene su sirevi i skuta s ostvarenim udjelom od 45%; mlaćenica, jogurt, kiselo mlijeko, kefir s udjelom od 26% te mlijeko i vrhnje, nekoncentrirano i nezaslađeno s udjelom od 18%.
U uvozu najznačajniji udio od 48% ostvarili su sirevi i skuta, te mlijeko i vrhnje, nekoncentrirano i nezaslađeno od 33%. U mljekarskom sektoru u prvih 11 mjeseci 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. došlo je do vrijednosnog povećanja uvoza od 16,1% te izvoza od 4,8%. Pokrivenost uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda izvozom iznosila je svega 26,3%, oko 3% manje nego u istom razdoblju 2020..
VIDEO Grmoja: 'Gotovo svi zastupnici su hodočastili u Horvatovo ministarstvo kako bi sređivali poticaje'
