Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Umjesto namještaja s potpisom, izvoz nam ‘pumpa’ piljena građa

Izvoz raste no problem je što najviše izvoza otpada na proizvode s najnižim stupnjem obrade
13. srpnja 2021. u 20:10 0 komentara 463 prikaza
Suvenir Arbor
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Domaći drvoprerađivački sektor svoju konkurentnost više ne može temeljiti samo na dostupnosti kvalitetne sirovine i jeftine radne snage, već se mora okrenuti modernizaciji proizvodnje, digitalizaciji i robotizaciji te unaprjeđenju dizajna, odnosno međunarodnog brendiranja.

Slaven Ružić: 'Ulažemo još 70 milijuna kuna u modernizaciju, upravo debitiramo na japanskom tržištu'

Sve to zahtijeva ozbiljne investicije koje neće se neće realizirati bez iskorištavanje europskih fondova – čulo se na jučerašnjeg predstavljanja rezultata istraživanja “Analiza stanja i perspektive u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u RH”, kojega je u partnerstvu s konzultantskom kućom PwC Hrvatska provelo Udruženje drvno-prerađivačke industrije (DPI) HGK.

Prosječna plaća 672 eura

Voditelj Odbora za EU fondove i politike pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić naglasio je kako drvno-prerađivačka industrija zapošljava 25.000 radnika, gotovo 11% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji.

Sektor čini više od 2000 tvrtki od kojih 95% malih i mikro, a prosječna plaća u branši je 2020. iznosila 672 eura (5% više u usporedbi s 2019.). Sektor ostvaruje prihode od 1,86 mlrd. eura godišnje, izvozi preko 1. mlrd. eura i suficit robne razmjene od 376 mil. eura. No struktura izvoza nije zadovoljavajuća.

– Od ukupnog izvoza djelatnosti gotovo 790 milijuna eura čini izvoz proizvoda od drva, a svega 265 milijuna otpada na izvoz namještaja – rekao je Pašalić.

Po njemu najveće slabosti sektora niska su profitabilnost i produktivnost rada, loša kapitaliziranost i nelikvidnost, prosječno niska razina tehnološkog razvoja, investicija i inovacija te slaba međunarodna prepoznatljivost. Plusevi su tradicija, visok potencijal za razvoj, izvozna orijentacija te činjenica da je većina tvrtki u ruralnim područjima. Prema istraživanju, većina drvoprerađivača investira u nabavu opreme i strojeva te obrtni kapital, a slabo u digitalizaciju i razvoj.

Četvrtina tvrtki protekle je tri godine primala bespovratna sredstva EU, a više od polovice smatra ih kako europski fondovi nisu dovoljno dostupni. Glavni ograničavajući faktori rasta su rastući troškove rada, prekomjerno oporezivanje, male marže i nedostatak kvalificiranog kadra.

Mladen Milčić Rimčev uspjeh otvara vrata investitorima, no država ih mora privući

– Domaće tvrtke ozbiljno zaostaju za trendovima Industrije 4.0 u smislu automatizacije, robotizacije i digitalizacije proizvodnih procesa te su sve manje konkurentne na svjetskom tržištu. Stoga treba restrukturirati i tehnološki unaprijediti drvno-prerađivačku industriju, poticati više razrede dovršenosti tehnološki i dizajnerskih proizvoda, odnosno proizvoda s identitetom tvrtke i zemlje podrijetla – rekao je Pašalić.

Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Igor Leščić slaže se kako treba više raditi na brendingu i podizanju kvalitete, što traži puno ulaganja, a u tome će ključnu ulogu igrati bespovratna sredstva EU.

– U sklopu nove kohezijske politike, kroz dva cilja – pametna i zelena Hrvatska, bit će dostupno oko milijardu eura ulaganja za razvoj regija, a jedan od najznačajnijih industrijskih sektora u toj priči bit će drvoprerađivački. On otvara velike prilike za razvoj panonske regije, Like, ali i sjevera Hrvatske – pojasnila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.

Novi strateški prioriteti

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako je izvoz branše u prva tri mjeseca 2021. porastao za 315 mil. eura u odnosu na isto razdoblje lani.

– Ne možemo biti zadovoljni brojkama izvoza namještaja, međutim, i tu imamo rast od 7% koji je sličan rastu uvoza – rekla je M. Vučković.

Hrvatska godišnja dodjela nagrada za najbolja private equity i venture capital (PE&VC) ulaganja BetInvest Private equity industrija ima nultu toleranciju na korupciju

– U vanjskotrgovinskoj razmjeni od 2016. do danas kontinuirano raste uvoz, a suficit se smanjio za 170 mil. eura. No problem je struktura te razmjene u kojoj uvoz namještaja prelazi 50%, dok su u izvozu s 45% zastupljeni proizvodi s najnižim stupnjem obrade – izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Čak 32% u toj strukturi čini, naime, piljena građa, a ostatak ogrjevno drvo i peleti.

– Jasno je da država treba podvući crtu, napraviti bilancu i odrediti nove strateške prioritete – naglasio je Kovačević.

VIDEO Von der Leyen posjetila Rimac Automobile: Duboko sam impresionirana svime što sam ovdje vidjela

KLIMATSKE PROMJENE
Svjetska banka: Kroz 10 godina hrvatska bi obala mogla biti poplavljena i puna invazivnih vrsta, a poljoprivreda nestati
Schneider
Pametne tvornice
Ohrabrujemo i potičemo digitalnu transformaciju u zemljama jugoistočne Europe
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.