Izvor iz Vlade kaže da će guvernersko mjesto biti ponuđeno Borisu Vujčiću, dugogodišnjem zamjeniku Željka Rohatinskog, četrdesetosmogodišnjem ekonomistu koji je vodio pregovore s Europskom unijom i godinama se pripremao da preuzme poziciju guvernera.
– Bilo je razgovora da Rohatinski ostane još dvije godine. Nije mu loš rezultat, ali ima zamjenika koji je prva liga i koji će ga naslijediti – kaže naš sugovornik iz Vlade koji tvrdi da je pri odluci zahvaliti li Rohatinskom ili mu ponuditi još jedan mandat, protiv sadašnjeg guvernera bio njegov pokušaj političkog angažiranja sredinom prošle godine, afera s prodajom kuće guvernerove supruge Agrokoru, ali i činjenica da je dosad deset puta najavljivao da će otići i mijenjao mišljenja.
>> Rohatinski: Premijer mi je rekao da nastavak suradnje nije moguć
Što će biti s tečajem?
Sugovornik iz Vlade kaže da je tečajna politika u nadležnosti guvernera HNB-a te da se ministri i Vlada neće miješati u posao guvernera, no o tom – potom. Promjena guvernera u neizvjesnom okruženju i vremenu kada je zemlja u razdoblju opasne recesije s dvostrukim dnom rizična je operacija, čak i u situaciji kada na njegovo mjesto dolazi osoba besprijekorne karijere kakvu ima sadašnji zamjenik guvernera. Vujčić je čvrsto branio monetarnu politiku i oštro se suprotstavljao prijedlozima za slabljenje kune koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju kao spasonosna formula za izlaz iz krize.
Hrvatska nije uspjela povećati konkurentnost svoje zemlje i ekonomije kvalitetnijim radom i većom produktivnošću pa je dosta sugestija da se to pokuša učiniti slabljenjem tečaja. Da je eurozona stabilna, takva politika ne bi dobila zeleno svjetlo Europske komisije, ali kako se stvari u EU dramatično mijenjaju, moguće je da se na Hrvatsku ne bi previše strogo gledalo kada bi počela rušiti tečaj u zamjenu za izostanak drugih strukturnih reformi, kao što to čini Srbija na primjer. Rušenje tečaja pogodilo bi dužnike u eurima, a pitanje je koliko bi pomoglo izvozu jer su ljudi iscrpljeni krizom, država je povećala poreze, pala je cijena rada.
Rohatinski je u proteklih dvanaest godina i po cijenu odlaska tvrdoglavo branio tečajnu politiku, te se oštro postavljao na noge na svaki znak upletanja Banskih dvora u ovlasti središnje banke. Činio je to jednako uporno i Boris Vujčić, ali bez obzira na to trebat će vremena da mu javnost povjeruje, jer je panika i povlačenje depozita iz banaka posljednje što Hrvatskoj treba u ovoj situaciji.
Nametnuo kontrolu
Velike devizne rezerve jedino su mjesto u državi na koje vlast nije imala utjecaja, s obzirom na to kako se Sanaderova ekipa ponašala, vjerojatno danas ni rezervi ne bi bilo da su i njima mogli raspolagati.
Rohatinski je došao u HNB nakon što su sve velike banke sanirane i prodane strancima, kontrola koju im je u prvom svom mandatu nametnuo svodila se na ograničavanje kreditne ekspanzije i umjetnih balona, što je i stvorilo rezerve koje su omogućile zemlji da nadoknadi zastoj u stranom financiranju.
Hrvatski je bankarski sustav zdrav, dobrim dijelom zbog oštre regulative koju im je nametnuo HNB, ali i pozicije svete krave koju su im u razdoblju jeftinog kapitala i prosperiteta u eurozoni priskrbili strani vlasnici. Rohatinskom su znali prigovarati da se previše zaštitnički postavljao prema bankama, te da im je svojom politikom fiksnog tečaja omogućio da “koloniziraju” zemlju.
jeli i ovi židov