Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Šoping centri - slijedi li novi "boom" trgovačkih kvadrata?

U Hrvatskoj i u baltičkim zemljama situacija se može nazvati kritičnom. U Hrvatskoj je u 2009. bilo samo nekoliko novih otvorenja, ali s više od 150.000 m² novih površina, što je viši rast nego u Češkoj, Slovačkoj ili Sloveniji.
01. ožujka 2010. u 14:16 11 komentara 12 prikaza
Westgate
Foto: Boris Ščitar/Pixsell

Iako je tempo gradnje u odnosu na rekordnu 2007. bitno usporio, u jugoistočnoj i srednjeistočnoj Europi lani je otvoreno čak 160 novih trgovačkih centara. Broj kvadrata velikih trgovačkih formata time se povećao na 4 milijuna, od čega je Hrvatska - u kojoj je gustoća oko 190 m² na 1000 stanovnika, a u Zagrebu 460 (više od Beča!) - lani usprkos krizi participirala s čak 150.000 novih kvadrata. U austrijskom RegioPlan Consulting GmbH-u za lokacijske i tržišne analize tvrde kako je usprkos financijskoj krizi broj planiranih objekata veći nego ikada.

Mnogo odgođenih, od rijetkih se odustalo

- Brojni su projekti bili odgođeni, ali od malog se broja doista odustalo - tvrdi direktorica Hanna Bomba-Wilhelmi. Najviše novih otvorenja bilo je u Rusiji, više od 60, Turskoj (više od 40) i Poljskoj (oko 20). Dapače, u Poljskoj i Rusiji lani je otvoreno više centara nego u 2008., čemu u prilog ide veliki broj stanovnika, a Poljska i Turska pokazale su se i otpornije na krizu od drugih zemalja regije.

U zapadnoj Europi, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj šoping centri su se za to vrijeme gradili polako ali sigurno, premda je gustoća trgovačkih centara, primjerice u Njemačkoj, čak manja nego u pojedinim istočnoeuropskim zemljama, kažu u RegioPlanu.

U CEE i SEE regiji u samo dvadeset godina od pada komunizma sagrađene su tisuće trgovačkih centara, posebice od 2000. naovamo. U 2007. otvoreno više od 300 novih centara, a usprkos financijskoj krizi i sporijem tempu ekspanzije, u istočnoeuropskoj regiji trenutačno ima više od 1000 novih projekata za velike šoping centre, što je dijelom i posljedica odgađanja nekih projekata u protekle dvije godine.

- Mnogi se developeri nadaju oporavku, no mora im postati jasno da je vrijeme nekvalitetnih projekata prošlo i da mnogi planirani projekti neće moći biti financirani jer nemaju odgovarajući koncept za odabranu lokaciju - objašnjava Bomba-Wilhelmi.

Previše novih u prekratkom vremenu

Estonija trenutačno ima oko 400 m² na 1000 stanovnika, što je više nego u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. Pritom treba napomenuti da je kupovna moć višestruko niža. Slovenija ima gustoću na 1000 stanovnika gotovo istu kao i Austrija, dok se situacija u Hrvatskoj te u baltičkim zemljama može nazvati kritičnom.

- Baltičke zemlje imaju visoku gustoću novih površina, a kriza ih je teško pogodila. To znači da kupovna moć stagnira ili čak pada te se trgovački centri bore za preživljavanje. U Hrvatskoj je, pak, u 2009. bilo samo nekoliko novih otvorenja, ali to je ipak značilo više od 150.000 m² novih površina, što je viši rast nego u Češkoj, Slovačkoj ili Sloveniji - tvrde u RegioPlanu.

Gustoća trgovačkih površina na 1000 stanovnika u Austriji i Švicarskoj iznosi oko 300 m², a u Njemačkoj samo 100 m². Štoviše, Njemačka se nalazi čak i iza Slovenije, Češke i Hrvatske. Dijelom je situacija takva zbog toga što ove zapadnoeuropske zemlje imaju mnogo više trgovačkih zona u središtima gradova te velikih trgovačkih ulica.

U Austriji i Njemačkoj je trenutačno u planu 50 centara, što obuhvaća i gradnju novih i proširenje postojećih. U Švicarskoj je u planu 30 novih objekata, a u Hrvatskoj 40.

U odnosu na 190 trgovačkih kvadrata na 1000 stanovnika u Hrvatskoj, Mađarska ima 170. Slovačka 140, Poljska 150, a Slovenija 290 kvadrata, što je za oko trećinu više, a imala je dvostruko veću potrošnju kućanstava u maloprodaji u 2009.

S obzirom na krizu i pad potrošnje, to je, kažu u RegioPlanu, loša vijest za svaki novi šoping centar i svaki novi kvadrat trgovačkog prostora, jer će ih tržište teže apsorbirati, a i konkurentska se situacija dodatno otežava.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
  • Avatar Čitatelj300
    Čitatelj300:

    Zašto ih kod nas ima više nego u njemačkoj a ljudi imaju manje plaće ? - Puno jeftinija radna snaga - Kršenje zakona poput ne plaćanja prekovremenih sati i rada blagdanom se uopće ne sankcionira - Jeftina zemljišta u usporedbi ... prikaži još!bi s onima u EU I zadnje narod je gladan pa čim snize cjenu kruha za kunu dve odma navale u trgovački centar...

  • Avatar m_m
    m_m:

    Nitko ne otvara prodajne centre zbog „navale“ na jeftiniji kruh. Koliko tisuća tona kruha treba prodati sa par lipa zarade da se centri isplate. Zarada je na pohlepi naših ljudi. Kupuje se sve i svašta – nek se vidi raskoš! ... prikaži još!š! Uglavnom na kredit. Kako ćemo – lako ćemo. Kad bude trebalo vračati dugove optužit ćemo lopovsku državu! Uvijek će biti netko drugi kriv. Sve dok nas nešto dobro ne opali po džepu nećemo shvatiti kako ne možemo živjeti iznad svojih mogućnosti. Sve bi htjeli osim rada. Vani ljudi troše koliko imaju (SAD je iznimka). Mi to nazivamo škrtošću!

  • adgjl:

    Da, baš narod rasprodaje državu. Ti koji su rasprodali, budi siguran, ne kupuju u HR shopping centrima.