Čelnik Hanfe Ante Samodol uvjeren je kako će nova vlada morati barem na godinu dana zamrznuti uplate u drugi mirovinski stup i prebaciti 4,5 milijardi kuna, koliko se godišnje prikupi u tom stupu, u prvi stup. – To će se morati učiniti jer u proračunu nema novca, a to će svakomu biti najjednostavnije rješenje – kaže Samodol. Esdepeovac Branko Grčić odbacuje takvu mogućnost.
– Jedino o čemu mi razmišljamo jest povećanje stope za drugi stup, u početku pola posto, ali to ćemo zbog situacije morati odgoditi, najvjerojatnije za 2013. godinu – kaže Grčić. Razmišljanje o takvom prijedlogu od hadezeovca Đure Popijača nismo dobili. Predstavnici obveznih mirovinskih fondova ne žele javno govoriti, ali jedan od njih poručuje kako bi zamrzavanje uplata u drugi stup bilo jednako tome da poduzetnik godinu dana ne isplati plaću.
Visoke dobiti
Samodol kaže kako do takve situacije sigurno ne bi došlo. Naime, društva za upravljanje mirovinskim fondovima zarađuju velike i sigurne iznose od naknada za uplatu i upravljanje, a ona u devet mjeseci ove godine iznosi 172 milijuna kuna, dok je u cijeloj prošloj bila 175,9 milijuna. A i tada je bila 22,5 posto veća nego 2009. godine. Kako se sada čini, teško da će nova vlada posegnuti za zamrzavanjem drugog stupa, to više što bi je u tome sigurno spriječile banke, vlasnice mirovinskih fondova. No jasno je da će se nešto morati mijenjati kad je posrijedi mirovinska reforma. Mirovine se već godinama ne mogu isplaćivati iz novca u prvom stupu, pa se država zadužuje obveznicama koje kupuju mirovinski fondovi.
I obveznice rizične?
Fondovi su pak izgubili mnogo novca na promašenim ulaganjima u pojedine dionice, a upitno je hoće li i obveznice sljedeće godine biti sigurne, ako prinos zbog očekivanog pada rejtinga ode na, primjerice, devet posto. Tko će onda kupiti te obveznice, pita se jedan predstavnik mirovinskog fonda, a isto pitanje mogu postaviti i svi ostali. Zbog toga i postoji mogućnost, koju je predložio Radimir Čačić, da mirovinski fondovi ulažu u koncesije. Grčić smatra da se ulaganje mirovinaca mora usmjeriti samo u sigurne projekte, poput onih energetskih, koji će ulagačima donijeti prinos barem onakav kakav sada imaju od obveznica. Samodol nije za takva ulaganja jer bi se onda mirovinski fondovi pretvorili u fondove rizičnog kapitala. To bi bilo izvedivo samo ako društvo izda korporativne obveznice, no trenutačno ni njihovi prinosi nisu sigurni.
Novca u Proračunu jednostavno nema NESTAO JEEE