Muhammad Yunus borbu protiv siromaštva počeo je 1974. godine u razdoblju velike gladi u Bangladešu, da bi dvije godine kasnije osnovao banku Grameen za davanje zajmova siromašnim stanovnicima svoje zemlje.
Poznatiji kao bankar siromašnih, od tada je izdao više od 5,1 milijardi dolara za oko 5,3 milijuna pojedinaca. Zagovornik mikrokreditiranja i socijalnih poduzeća prvi je dobitnik Nobelove nagrade za mir iz Bangladeša i ponosni vlasnik brojnih međunarodnih nagrada te više od 40 počasnih doktorata. Danas će gostovati na T-Ht-ovoj konferenciji Zajedno rastemo.
Robovlasničko društvo
Što vas je potaknulo da krenete s programom mikrokreditiranja i kada ste shvatili da ste na tragu važnom konceptu?
Predavajući ekonomiju na fakultetu shvatio sam da koncepti o kojima predajem u učionici ne utječu na živote siromašnih ljudi oko moga sveučilišta. Šokirao sam se kad sam shvatio da žene u selu posuđuju manje od dolara od zajmodavaca pod uvjetom da te osobe imaju ekskluzivno pravo kupiti sve što one proizvedu i to po cijeni koju oni odluče.
Ljudi u selu bili su robovi zajmodavaca za sitne novčane iznose za poslove koji su im jedini izvori prihoda. Pokušao sam napraviti popis ljudi koji su bili u tom robovlasničkom stanju i pronašao 42 osobe koje su sveukupno posudile 27 dolara. Dao sam im novac iz svog džepa i rekao da ga mogu vratiti kad god požele. Svi su otplatili svaku lipu.
Kraj socijalnih problema
Koliko daleko može ići vaš Grameen san?
Čvrsto vjerujem da se siromaštvo može staviti u muzeje i da možemo stvoriti svijet u kojem nijedna osoba ne mora trpjeti poniženje zato što je siromašna. Do tog dana naš posao neće biti gotov.
Koja je osnovna ideja socijalnog, odnosno društvenog poduzeća i kako je primijeniti u svakodnevnom životu?
U socijalnom poduzeću, investitori postupno mogu nadoknaditi uloženi novac, ali ne mogu uzeti niti jednu dividendu nakon toga. Svrha investicije je postizanje jednog ili više socijalnih ciljeva kroz rad poduzeća, bez osobne koristi za investitora. Tvrtka mora pokriti sve troškove i ostvariti dobit, te istovremeno postići socijalne ciljeve, kao što su zdravstveno osiguranje, stanovanje te financijske usluge za siromašne...
Kako vidite budućnost Grameena i socijalnih poduzeća?
Sretan sam što vidim da se mikrokreditiranje Grameena proširilo po cijelom svijetu. Nastavit ćemo promovirati taj pokret kako bi se što više uključio u globalni financijski sustav. Socijalna poduzeća dizajnirana za rješavanje socijalnih problema upotpunit će sliku kapitalističkog sustava.
Prošle su tri godine otkad ste osvojili prestižnu nagradu, Nobelovu nagradu za mir. Kako se vaš život od tada promijenio i što ta nagrada znači za vas?
Nagrada je skrenula pažnju na posao kojim se bavim. Prije nagrade, čak i kad sam vikao, čulo me tek nekoliko ljudi. Nakon nagrade, čak i kad šapćem, ljudi me slušaju. Nagrada otvara mnoga vrata važnih ljudi koji nas sada saslušaju o problemima o kojima govorimo.
Kako se boriti sa siromaštvom u svijetu?
Siromašni imaju jednako bitne sposobnosti, kreativnost i talent kao i drugi ljudi, samo što nikada ne dobiju priliku da ih oslobode. To je zbog politike i institucija koje smo mi dizajnirali, a koje njih isključuju. Siromaštvo nije kreacija siromašnih ljudi, ono im je nametnuto. Institucije i politike koje vode financijske institucije moraju se redizajnirati stavljanjem siromašnih ljudi u centar, i tako ćemo prevladati siromaštvo. Vjerujem da će socijalna poduzeća uz mikrokreditiranje tu imati važnu ulogu.
Što je prema vašem mišljenju izazvalo financijsku krizu? Smatrate li velike svjetske banke koje su isplaćivale prevelike bonuse i igrale se s novcem ljudi, odgovornima za ovu krizu?
Došlo je do nerazmjera između aktivnosti banaka i stvarnih gospodarskih aktivnosti. Ekonomija fantazije stvorena je zbog pohlepe i spekulativnih aktivnosti mnoštva ljudi. To je razlika između tih banaka i Grameen banke. Za svaki kredit koja Grameen banka odobri, dobiju se kokoši, koze i krave. To je ukorijenjeno u stvarnom gospodarstvu. To je razlog zbog kojeg Grameen banka jača u vrijeme financijskih previranja koja se događaju u svijetu.
Nepotpuni sustav
Što mislite o kapitalističkom sustavu u kojem je profit jedina važna stvar?
Godinama pokušavam ukazati na to da je kapitalistički sustav, u stanju u kojem je danas, nepotpun. Vidjeli smo da je kapitalizam donio razvoj i prosperitet za mnoge zemlje i ljude. Međutim, to je nedovoljno u rješavanju socijalnih problema.
Šteta u okolišu je samo jedan snažan primjer toga. Briga o socijalnim potrebama, kao što je zdravstvo, o siromaštvu i nezaposlenosti ostaje vlasti ili dobrotvorima. Dok je uloga vlade važna, ja tvrdim da se ne bi cijeli teret trebalo staviti na ramena vlade ili dobrotvora.
Predlažem socijalno poslovanje kako bismo se borili protiv tih problema. Socijalna djelatnost je posao posebno dizajniran kako bi se borio za društveni problem ili ostvario društveni cilj, i neće donijeti dobit svojim vlasnicima/investitorima. Ona će se vratiti natrag u poslovanje kako bi poboljšala proizvod ili uslugu koju on pruža. Socijalna poduzeća mogu se stvoriti da rješavaju svaki tip društvenih problema.
Koja je Vaša glavna poruka Hrvatima?
Nadam se da ću podijeliti moje ideje o mikrokreditiranju i socijalnim poduzećima s ljudima u Hrvatskoj, osobito poduzećima i mladima. Tvrtke i mladi imaju moć ne samo da promijene Hrvatsku, već mogu pridonijeti u mijenjanju svijeta.
Jedan od rijetkih i istinskih vizionara sa velikim idejama i djelima, da je takvih više svjet bi bio daleko bolje mjesto za život svima, ne samo najbogatijima.