Dva su ključna problema istaknuli i poduzetnici i bankari tražeći na jučerašnjem okruglom stolu zajednička rješenja za izlazak iz krize. Za obračun s nelikvidnošću ključno je rješenje, složili su se, uvođenje strožih rokova plaćanja, a u povećanju kapitalne osnove malih i srednjih poduzetnika mogla bi utjecati država, oslobađanjem od poreza dobiti koja se reinvestira.
- Na isti pijedestal treba staviti borbu protiv nelikvidnosti, kao borbu protiv korupcije, gdje se to zove nulta tolerancija. Ključ je cijele priče u javnim poduzećima. U EU postoji direktiva koja uređuje kašnjenje s plaćanjem, čiji je rok 30 dana, a čak i kad nije ugovorena, zatezna kamata mora se platiti. Uz nju se obračunava i jednokratna kazna. Posebno se to odnosi na javna poduzeća - istaknuo je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike.
Napominje da, kad je riječ o odobravanju kredita malim poduzetnicima, banke se s njima ne bave pojedinačno, nego procjenu zasnivaju na metodi scoringa.
- Za njih su mali poduzetnici rizičniji i donose im veći jedinični trošak poslovanja. Anketa među bankama pokazala je da je udio loših kredita kod malih poduzetnika lani rastao sa dva do šest na 12 posto, a kod velikih sa dva na šest posto - istaknuo je Šonje.
Napominje da su presudne porezne mjere kakve, recimo, imaju Estonija i Švedska koje porez na dobit naplaćuju tek pri isplati dobiti, ali ne i ako se dobit reinvestira, dok Belgija i Nizozemska imaju zaštitnu kamatu za srednja i mala poduzeća. Petar Lovrić, predstavnik Udruge malih i srednjih tvrtki u HUP-u, požalio se da je nelikvidnost prerasla u kulturu neplaćanja.
- Ako ima novca na računu, onda je to razbojništvo, a ne nelikvidnost. Neplaćanje, odnosno produljivanje roka plaćanja, prikriveno je bankarstvo koje bi državne institucije trebale onemogućiti - kaže Lovrić. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak smatra da se likvidnost može povećati povećanom ponudom novca i nižim kamatama te mnogo većom ulogom HBOR-a.
- Trebamo jačati kapitalnu bazu, što bi smanjilo rizičnost. Nema nikakve sumnje da će se regulativa financijskog sustava pojačavati, a to je pravo mjesto da uskoči država kao svojevrsni regulator koji bi dao poticaj povećanju kapitalne strukture poreznim olakšicama na reinvestiranu dobit - kaže Kuštrak.
Tezu o sve strožoj regulativi banaka potkrijepio je i Sandi Šola, predstavnik i HUP-a i HUB-a, ističući da je poduzetnicima nužna edukacija o kvalitetnijem financijskom izvještavanju i manja ovisnost o jednom kupcu ili dobavljaču.
- Sredimo li neurednost plaćanja, vrlo će se lako riješiti i korupcija, i nelikvidnost, i niz ostalih problema tržišta. Reinvestiranjem dobiti u kapital te uvođenjem rokova od 30 dana za plaćanja državne uprave i 45 dana za poduzeća, može se puno promijeniti u likvidnosti - zaključio je Zoran Bohaček, direktor HUB-a. Napominje da država mora biti primjer i ne može tražiti da joj se plati prvoj, a onda ona plaćati svoje račune kad hoće. Problem dostupnost kredita poduzetnicima, smatra, nije hrvatska ekskluziva.
Polako Bliznismeni nauciti cete i vi da se u poslu nikome ne vijeruje i da se prigodom zakljucenja posla uzmaju instrumenti koji osiguravaju placanje pa bila to drzava ili tko mu drago, nauciti cete da rokovi od 30 ili cak preko 270 dana nemogu proci i da tada necete isporuciti robu ili uslugu ili plati unutar 7 dana ili dnevno redovan i zatezna kamata, nakon 30 dana se blokira imovina duznika a ankon 60 dana se organizira licitacija za prodaju imovine duznika, tako ce te doci u poziciju da mozete drzavu prodati ako nije platila ili postati vlasnikom drzave. Druga stvar sto vam drzava nece dozvoliti da ostvarujete velike extra profite, profit ili zrada nece nikada moci prijeci 30% nakon sto ste podmirili sve obveze a potom ce vam drzva na tih 30% obracunati porez i nece bviti bogacenja na racun drzave i poreskih obveznika.