Naslovnica Biznis Gospodarstvo

'Reforme u Hrvatskoj idu u pozitivnom pravcu, ali se propisi prečesto mijenjaju'

Daljnja mogućnost za austrijska ulaganja otvara se u metaloprerađivačkoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, zaštiti okoliša, te proizvodnji dijelova za automobilsku industriju
15. listopada 2019. u 20:02 2 komentara 155 prikaza
Martin Schaller
Foto: PR

Na ovogodišnjem, 18. Dan Hrvatske u Grazu okupit će se 23. listopada 200-tinjak hrvatskih i austrijskih poduzetnika. Austrijski su poduzetnici zainteresirani su za ulaganja u drvnu industriju, ali u fokusu su im i metaloprerađivačka, farmaceutska i kemijska industrija, kao i projekti u zaštiti okoliša i proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, otkriva čelnik Hrvatsko-austrijske komore Martin Schaller.

Član Uprave AZ mirovinskog fonda Mario Staroselčić, predsjednik Nadzornog odbora The Garden Brewery Tomislav Alpeza, predsjednik Uprave AZ mirovinskog fonda Kristijan Buk, predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin Nova politika investiranja AZ uložio 20 milijuna kuna u Garden Brewery

Naglasak je ove godine na temi europskih fondova u Hrvatskoj?

Hrvatsko-austrijska trgovinska komora (HATK) već 18 godina organizira u Grazu Dan Hrvatske. Ove godine će se Dan Hrvatske održati pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a uvodno izlaganje će održati ministar Marko Pavić. Interesantno je da su na rekordan gospodarski rast, pogotovo u prvom kvartalu ove godine značajno utjecala ulaganja iz EU fondova. Taj će izvor kapitala i dalje pozitivno utjecati na rast hrvatske ekonomije.

Kako ocjenjujete dosadašnju iskorištenost sredstava iz fondova EU i kako je povećati?

Hrvatska prednjači u EU po udjelu europskog novca u javnim investicijama od 80%. Prema našim informacijama od siječnja do prosinca 2018. korisnicima je putem natječaja stavljeno na raspolaganje 2,9 milijardi eura kroz objavu 152 natječaja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Time je iznos objavljenih natječaja dosegnuo 8,5 milijardi eura, što čini 79 % ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. Najveći postotni rast iznosa objavljenih natječaja u 2018. bilježi operativni program “Učinkoviti ljudski potencijali”, te on iznosi 135 %. U apsolutnom iznosu najveći rast je ostvario operativni program “Konkurentnost i kohezija” za 1,6 milijardi eura. Na Danu Hrvatske raspravljat ćemo kako unaprijediti iskorištavanje EU fondova u Hrvatskoj. Posebice će Državna agencija za poticanje i razvoj Štajerske (SFG) prezentirati način korištenja EU fondova. Od 2007. do 2017. Štajerska je iskoristila 4,07 milijardi eura, i to najveći dio za poljoprivredu i ruralni razvoj (2,27 milijardi eura), te podizanje konkurentnosti i inovacija (1,14 milijarde eura).

reguliranje kriptovaluta Bruxelles: Zajednički pristup prema digitalnoj imovini

Prošlo je pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Je li u dovoljnoj mjeri iskoristila prednost članstva?

Hrvatska je u dovoljnoj mjeri iskoristila prednost ulaska u EU prije pet godina, prvenstveno u proširenje vanjskotrgovinske razmjene s članicama EU. I hrvatski izvoz i uvoz s članicama EU se kreće na razini 70%, što dovoljno govori o važnosti tržišta EU za Hrvatsku. Međutim, generalni je utisak da Hrvatska nedovoljno čini marketinške aktivnosti za izvoz svojih industrijskih proizvoda s izuzetkom odlične turističke promocije, koja je riješena preko Hrvatske turističke zajednice.

Kako se članstvo u EU odražava na Hrvatsku i gospodarske odnose s Austrijom?

Od 1. siječnja 2020. ukidaju se radne dozvole za građane Hrvatske u Austriji, tako da se može pretpostaviti daljnji odljev kadrova u Austriju. Međutim to otvaranje Austrije prema Hrvatskoj može se dobro iskoristiti za otvaranje obrta i drugih tvrtki, koje će raditi na hrvatskom izvozu. Reprezentativan je primjer Slovenije, čiji su obrtnici i mala i srednja poduzeća zadnjih godina u Austriji otvorili oko 1500 vlastitih poduzeća.

Iz vaše perspektive austrijskog ulagača, na kojim područjima još treba raditi?

Ove su godine greenfield investicije u proizvodnju dijelova za zrakoplovnu industriju i nova ulaganja u hotele. Područje za koje postoji interes je drvna industrija, ali je tu negativni faktor nesigurnost u osiguranju sirovine, koja je strogo pod kontrolom Hrvatskih šuma. Daljnja mogućnost se otvara u metaloprerađivačkoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, zaštiti okoliša, te proizvodnji dijelova za automobilsku industriju. Tu je dobar primjer Austrije, koja izvozi dvije milijarde eura automobilskih dijelova svjetskim proizvođačima automobila. Međutim u organizaciji proizvodnje i izvoza na primjer u Štajerskoj je organiziran automobilski klaster, koji okuplja oko 150 proizvođača i unapređuje tehnološki proizvodne procese, te organizira zajedničku promociju prodaje u izvozu. Slično je s Drvnim klasterom,Human Technology klasterom i Ekološkim klasterom, koji su također partneri Hrvatsko-austrijske trgovinske komore.

Ilustracija Bruxelles potvrdio Hrvatska dosegnula prosjek EU-a u korištenju fondova, u rangu je Njemačke

Austrija je jedan od najvećih ulagača u RH; kakvo je opće raspoloženje investitora?

Austrija je najveći strani investitor koji je uključivo prvi kvartal ove godine investirao u Hrvatsku 4,4 milijarde eura, dok je na drugom mjestu Nizozemska s 4 milijarde eura. Austrija je također osnovala 650 podružnica i tvrtki kćeri. Poslovna klima u Hrvatskoj je povoljnija u posljednjih pet godina. Prema ispitivanju austrijskih podružnica u Hrvatskoj, koje je proveo Austrijski centar za vanjsku trgovinu u Zagrebu u listopadu 2018. godine 48% ispitanika su smatrali da se poslovna klima u Hrvatskoj poboljšala, 40% da je ostala jednaka, a samo 12% da se je pogoršala.

Koji problemi danas najviše muče austrijske ulagače?

Problemi koji muče sve strane ulagače uključivo i austrijske odnose se na: pravnu nesigurnost, veliku administraciju, nedovoljan broj stručne radne snage, borbu protiv korupcije i kriminaliteta, visoke poreze i doprinose, sporo odvijanje natječaja iz javne nabave, osobito iz fondova EU, što utječe na kašnjenja u realizaciji projekata. Država čini napore da osigura stabilno regulatorno okruženje i poslovanje općenito putem poticanja ulaganja, a posebice u istraživanja i razvoj, te u ljudske resurse. Država treba povećati udio izravnih ulaganja zbog bržeg priključka na ostale zemlje EU.

Ilustracija Svjetska banka Gospodarski rast na zapadnom Balkanu se usporava, sve manje investicija i izvoza

Planiraju li austrijske tvrtke nova ulaganja i zapošljavanja?

U narednom razdoblju većina austrijskih tvrtki očekuje porast prihoda, povećanje narudžbi, bolje iskorištenje kapaciteta i povećanje investicija. Očekuju se nova ulaganja u turizam, proizvodnju dijelova za automobilsku i zrakoplovnu industriju, drvnu industriju, graditeljstvo i nekretnine. Limitirajući faktor za nova zapošljavanja je nedostatak radne snage, osobito stručne, pa su neka austrijska poduzeća prisiljena uvoziti radnu snagu.

Po vašem iskustvu, događaju li se promjene i reforme dovoljno brzo?

Reforme u Hrvatskoj idu u pozitivnom pravcu, ali se propisi prečesto mijenjaju. Očekuje se da će najavljeni četvrti krug porezne reforme, koje je pripremio ministar financija s početkom stupanja na snagu od 1.siječnja 2020. djelovati pozitivno na razvoj gospodarstva.

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?