Na ovogodišnjem, 18. Dan Hrvatske u Grazu okupit će se 23. listopada 200-tinjak hrvatskih i austrijskih poduzetnika. Austrijski su poduzetnici zainteresirani su za ulaganja u drvnu industriju, ali u fokusu su im i metaloprerađivačka, farmaceutska i kemijska industrija, kao i projekti u zaštiti okoliša i proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, otkriva čelnik Hrvatsko-austrijske komore Martin Schaller.
Naglasak je ove godine na temi europskih fondova u Hrvatskoj?
Hrvatsko-austrijska trgovinska komora (HATK) već 18 godina organizira u Grazu Dan Hrvatske. Ove godine će se Dan Hrvatske održati pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, a uvodno izlaganje će održati ministar Marko Pavić. Interesantno je da su na rekordan gospodarski rast, pogotovo u prvom kvartalu ove godine značajno utjecala ulaganja iz EU fondova. Taj će izvor kapitala i dalje pozitivno utjecati na rast hrvatske ekonomije.
Kako ocjenjujete dosadašnju iskorištenost sredstava iz fondova EU i kako je povećati?
Hrvatska prednjači u EU po udjelu europskog novca u javnim investicijama od 80%. Prema našim informacijama od siječnja do prosinca 2018. korisnicima je putem natječaja stavljeno na raspolaganje 2,9 milijardi eura kroz objavu 152 natječaja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Time je iznos objavljenih natječaja dosegnuo 8,5 milijardi eura, što čini 79 % ukupne alokacije za razdoblje od 2014. do 2020. Najveći postotni rast iznosa objavljenih natječaja u 2018. bilježi operativni program “Učinkoviti ljudski potencijali”, te on iznosi 135 %. U apsolutnom iznosu najveći rast je ostvario operativni program “Konkurentnost i kohezija” za 1,6 milijardi eura. Na Danu Hrvatske raspravljat ćemo kako unaprijediti iskorištavanje EU fondova u Hrvatskoj. Posebice će Državna agencija za poticanje i razvoj Štajerske (SFG) prezentirati način korištenja EU fondova. Od 2007. do 2017. Štajerska je iskoristila 4,07 milijardi eura, i to najveći dio za poljoprivredu i ruralni razvoj (2,27 milijardi eura), te podizanje konkurentnosti i inovacija (1,14 milijarde eura).
Prošlo je pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Je li u dovoljnoj mjeri iskoristila prednost članstva?
Hrvatska je u dovoljnoj mjeri iskoristila prednost ulaska u EU prije pet godina, prvenstveno u proširenje vanjskotrgovinske razmjene s članicama EU. I hrvatski izvoz i uvoz s članicama EU se kreće na razini 70%, što dovoljno govori o važnosti tržišta EU za Hrvatsku. Međutim, generalni je utisak da Hrvatska nedovoljno čini marketinške aktivnosti za izvoz svojih industrijskih proizvoda s izuzetkom odlične turističke promocije, koja je riješena preko Hrvatske turističke zajednice.
Kako se članstvo u EU odražava na Hrvatsku i gospodarske odnose s Austrijom?
Od 1. siječnja 2020. ukidaju se radne dozvole za građane Hrvatske u Austriji, tako da se može pretpostaviti daljnji odljev kadrova u Austriju. Međutim to otvaranje Austrije prema Hrvatskoj može se dobro iskoristiti za otvaranje obrta i drugih tvrtki, koje će raditi na hrvatskom izvozu. Reprezentativan je primjer Slovenije, čiji su obrtnici i mala i srednja poduzeća zadnjih godina u Austriji otvorili oko 1500 vlastitih poduzeća.
Iz vaše perspektive austrijskog ulagača, na kojim područjima još treba raditi?
Ove su godine greenfield investicije u proizvodnju dijelova za zrakoplovnu industriju i nova ulaganja u hotele. Područje za koje postoji interes je drvna industrija, ali je tu negativni faktor nesigurnost u osiguranju sirovine, koja je strogo pod kontrolom Hrvatskih šuma. Daljnja mogućnost se otvara u metaloprerađivačkoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, zaštiti okoliša, te proizvodnji dijelova za automobilsku industriju. Tu je dobar primjer Austrije, koja izvozi dvije milijarde eura automobilskih dijelova svjetskim proizvođačima automobila. Međutim u organizaciji proizvodnje i izvoza na primjer u Štajerskoj je organiziran automobilski klaster, koji okuplja oko 150 proizvođača i unapređuje tehnološki proizvodne procese, te organizira zajedničku promociju prodaje u izvozu. Slično je s Drvnim klasterom,Human Technology klasterom i Ekološkim klasterom, koji su također partneri Hrvatsko-austrijske trgovinske komore.
Austrija je jedan od najvećih ulagača u RH; kakvo je opće raspoloženje investitora?
Austrija je najveći strani investitor koji je uključivo prvi kvartal ove godine investirao u Hrvatsku 4,4 milijarde eura, dok je na drugom mjestu Nizozemska s 4 milijarde eura. Austrija je također osnovala 650 podružnica i tvrtki kćeri. Poslovna klima u Hrvatskoj je povoljnija u posljednjih pet godina. Prema ispitivanju austrijskih podružnica u Hrvatskoj, koje je proveo Austrijski centar za vanjsku trgovinu u Zagrebu u listopadu 2018. godine 48% ispitanika su smatrali da se poslovna klima u Hrvatskoj poboljšala, 40% da je ostala jednaka, a samo 12% da se je pogoršala.
Koji problemi danas najviše muče austrijske ulagače?
Problemi koji muče sve strane ulagače uključivo i austrijske odnose se na: pravnu nesigurnost, veliku administraciju, nedovoljan broj stručne radne snage, borbu protiv korupcije i kriminaliteta, visoke poreze i doprinose, sporo odvijanje natječaja iz javne nabave, osobito iz fondova EU, što utječe na kašnjenja u realizaciji projekata. Država čini napore da osigura stabilno regulatorno okruženje i poslovanje općenito putem poticanja ulaganja, a posebice u istraživanja i razvoj, te u ljudske resurse. Država treba povećati udio izravnih ulaganja zbog bržeg priključka na ostale zemlje EU.
Planiraju li austrijske tvrtke nova ulaganja i zapošljavanja?
U narednom razdoblju većina austrijskih tvrtki očekuje porast prihoda, povećanje narudžbi, bolje iskorištenje kapaciteta i povećanje investicija. Očekuju se nova ulaganja u turizam, proizvodnju dijelova za automobilsku i zrakoplovnu industriju, drvnu industriju, graditeljstvo i nekretnine. Limitirajući faktor za nova zapošljavanja je nedostatak radne snage, osobito stručne, pa su neka austrijska poduzeća prisiljena uvoziti radnu snagu.
Po vašem iskustvu, događaju li se promjene i reforme dovoljno brzo?
Reforme u Hrvatskoj idu u pozitivnom pravcu, ali se propisi prečesto mijenjaju. Očekuje se da će najavljeni četvrti krug porezne reforme, koje je pripremio ministar financija s početkom stupanja na snagu od 1.siječnja 2020. djelovati pozitivno na razvoj gospodarstva.
Nije šija .. već je vrat .