Prosječna neto plaća programera, temeljena na prvim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnoj satnici za računalno programiranje, savjetovanje i srodne djelatnosti u 2014. godini, upućuje na to kako je prošle godine prosječna neto plaća programera pala osam posto, na 7866 kuna. To je najveći pad programerskih satnica od 2000. godine.
Naime, satnice programera rasle su kontinuirano od 2000. do 2008. godine, i to u rasponu od čak šest do 15 posto godišnje. O kolikom je rastu riječ, najbolje ilustrira da je mjesečnih 160 radnih sati programer 2000. godine zaradio 3460 kuna neto, dok je za isti broj radnih sati 2008. godine zaradio 7650 kuna neto. Međutim, s dolaskom krize gotovo se potpuno zaustavio rast plaća programera.
Tako je tijekom 2009. i 2010. godine neto satnica programera porasla samo dva posto. Naznake oporavka u sektoru signalizirao je 2011. godine skok plaća programera za sedam posto. Ipak, nakon toga se 2012. godine dogodio prvi pad neto satnica programera od jedan posto, koji se prošle godine nastavio, ali mnogo oštrije, čak osam posto.
>>Najpoznatija svjetska konferencija za Android developere, konačno u Zagrebu
>>U inozemstvu najtraženiji programeri, medicinske sestre, kuhari i njegovatelji
