Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Tri četvrtine mirovinske štednje u obveznici zemlje koja je sve dublje u 'smeću'

Hrvatski "spread", dodatna cijena koju zaračunavaju kreditori, na visokoj je razini, dok ga ostale zemlje spuštaju
10. kolovoza 2014. u 15:57 103 komentara 14003 prikaza
30.07.2014., Zagreb - U Banskim dvorima odrzana je posljednja sjednica Vlade RH prije ljetne stanke. Josko Klisovic, Ivan Vrdoljak, Branko Grcic, Boris Lalovac, Arsen Bauk
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Prošlo je tek nešto više od godinu dana otkako je Fitch Ratings – jedna od tri najvažnije svjetske agencije koje procjenjuju financijski kredibilitet zemalja i kompanija – srušio rejting hrvatske države ispod investicijske razine, na razinu "smeća". To što je na kraju ovog radnog tjedna Fitch dodatno pogoršao procjene hrvatskih fiskalnih perspektiva na još jedan stupanj ispod investicijske razine samo potvrđuje da hrvatske vlasti od početka krize ne uspijevaju uvjeriti procjenitelje da imaju stvari pod kontrolom i da ne znaju zemlju konzistentnom politikom izvući iz "smeća".

Fitchev rejting na razini BB za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti i BB+ u domaćoj, prema mišljenju stručnjaka svrstava Hrvatsku u skupinu visokorizičnih zemalja koje bi se mogle naći u vrlo nezavidnoj situaciji kad cijena zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala počne rasti. Trenutačno si hrvatske vlasti mogu priuštiti relativno prihvatljivu cijenu zaduživanja zbog jeftinog novca koji globalno osiguravaju poticajne politike niskih kamatnih stopa Europske centralne banke i američkih Federalnih rezervi. Međutim, za razliku od drugih europskih zemalja najpogođenijih krizom, Hrvatska još nije napravila ništa da uvjeri rejting agencije i kreditore da joj se isplati smanjiti spread. Spread je dodatna cijena koju kreditori zaračunavaju na osnovnu cijenu zaduživanja, sukladno procjenama šansi da zemlja bankrotira, tj. da ne bude u mogućnosti ispunjavati svoje obveze u dogovorenim rokovima. Dok su u regiji Mađarska i Slovenija, koje su bile na još lošijem glasu u investicijskoj zajednici kao problematične, značajno smanjile visinu svojih spreadova, hrvatski je ostao na istoj, visokoj razini.

Pad rejtinga- grafika | Autor : VL Foto: VL

Kako bez rasta plaćati obveze

Drugim riječima, ako dođe do nekih novih šokova na europskom i globalnom ekonomsko-političkom planu koji će za posljedicu imati opći rast cijene zaduživanja, Hrvatska će se, s obzirom na visoki spread, naći pod izuzetnim pritiskom teškog ili čak nemogućeg refinanciranja postojećih dužničkih obveza jer nema naznaka ozbiljnijeg gospodarskog rasta. S obzirom na to da je jasno kako je razlog za novo rezanje rejtinga neispunjavanje fiskalnih planova nakon zadnjeg rebalansa proračuna u travnju, očito je da će Vlada novim najavljenim rebalansom te rezovima i pratećim reformama morati uvjeriti rejting agencije i kreditore da Hrvatska može kontrolirati deficit i razinu javnog duga.

Damir Novotny Gore ne može Sa Slovenijom, najgora smo članica EU, Talijani, Grci i Španjolci napreduju vlada Loše vijesti Fitch snizio kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj

Čekaju se i druge agencije

S obzirom na to da Standard & Poor's također već drži Hrvatsku dvije razine ispod investicijskog rejtinga te da je pitanje vremena kad bi u tom smjeru mogao krenuti i Moody's, za Hrvatsku se otvara niz novih sistemskih rizika proizašlih iz pitanja rejtinga. Primjerice, cijena zaduživanja tvrtki zbog limita državnog rejtinga također postaje izložena riziku novog šoka na tržištu. Zaključno, ne treba zaboraviti ni neugodno pitanje je li logično imati tri četvrtine hrvatske obvezne mirovinske štednje po sili zakona u hrvatskim državnim obveznicama koje su dvije razine u "smeću". Štedimo li mi u obveznim mirovinskim fondovima za svoju starost ili naša mirovinska štednja sve više služi za spašavanje države? I treba li dopustiti mirovinskim fondovima bolju disperziju rizika kako bi se dugoročno zaštitilo mirovinske štediše?

>> 'Kratkoročno još imamo daha, ali dugoročno....'

Ministar: Proširenje poreznih razreda potaknulo bi potrošnju, rast BDP-a

Ministar financija Boris Lalovac komentirao je na metkovačkom Maratonu lađa pad rejtinga, ocijenivši da situacija nije tako crna kako se čini.

– Dvije velike promjene koje pokušavamo uvesti utjecat će na pozitivnu promjenu rejtinga: ostvarivanje gospodarskog rasta i smanjenje javnog duga. Nadam se da će premijer i uži kabinet prihvatiti moj prijedlog proširivanja poreznih razreda, što će svakako utjecati na potrošnju građana, o kojoj ovisi 60 posto BDP-a. A to bi moglo utjecati na to da se BDP u konačnici okrene prema pozitivnim brojkama.

Elipso

  • ICCO:

    Od ovih na slici niti jedan nije sposoban voditi ni odjel u Konzumovom dućanu a kamo li biti to što jesu. Totalni destruktivci koji ostavljaju zemlju u puno gorem stanju nego su je dobili u ruke. Sramota!

  • Hrvatska3014:

    Koji debakl SDP-a. Ne zam tko je napravio najveću štetu, Linić ili Grčić?

  • than:

    Bas lijepo. 3/4 mirovinske stednje u obveznicama drzave koja je u bankrotu. Povijest se izgleda ponavlja sto se mirovina tice.