Vlada je donijela mjere za pomoć gospodarstvu koje bi trebale ublažiti posljedice krize i očuvati radna mjesta. Ukupno je na raspolaganju oko deset milijardi kuna koje će HNB poslovnim bankama otpustiti smanjivanjem stope obveznih rezervi. Od novca koji HNB oslobodi bankama, dvije trećine ići će za gospodarstvo, a jednu trećinu moći će plasirati kako žele.
Za reprograme i poreze
– Vlada kreće u odlučnu borbu za pomoć svakom poduzeću koje ima šansu preživjeti – kazala je premijerka Kosor. Prvi je model kreditiranje tvrtki u projektu na kojemu će surađivati HBOR, HNB, Vlada i poslovne banke, a sastoji se od dvije inačice. Prema prvoj inačici, poduzetnici će moći dobiti klasične kredite iz programa HBOR-a u kojima će poslovne banke financirati 70, a HBOR 30 posto iznosa, što će omogućiti niže kamatne stope.
Druga inačica programa kreditiranja podrazumijeva da cijeli iznos pokrivaju poslovne banke, ali će za 25 do 50 posto iznosa jamčiti država jamstvenim fondom koji bi bio težak do milijardu kuna. Projekti će se odobravati po modelu dražbi jedan do dva puta mjesečno.
Drugi je model izravnog ulaska otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Fondovi bi u tvrtkama ostajali do pet godina, nakon čega bi se povlačili odnosno prodavali svoje udjele u temeljnom kapitalu.
Dio novca iz otvorenih fondova tvrtke će moći koristiti za reprogramiranje kredita i plaćanje poreznih obveza tvrtki, a veći dio za obrtna sredstva, odnosno za likvidnost. Fond za gospodarsku suradnju funkcionirat će na način da na svaku uloženu kunu privatnog novca država ulaže još jednu, ali najviše do milijardu kuna.
Kap u moru potreba
Poslodavci pozdravljaju osnivanje fondova, ali to je samo kap u moru onoga što se mora napraviti da bi došli do točke od koje se može pokrenuti oporavak, kazao je jučer predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak. HUP je pozvao Vladu da povuče krizni porez i paket drugih zakona koji su uvedeni ili povećani sredinom 2009, jer ćemo se u protivnom vrtjeti u začaranom krugu pada proizvodnje, otkaza i pada cijena. Poduzetnici su se suzdržavali od kritike Vlade nepuna dva mjeseca, koliko je prošlo od ulaska njihova čovjeka u Vladu, no ako je i postojao prešutni dogovor o suradnji, danas je nestao.
– Pozdravljamo to što je došlo do političke konsolidacije, dobili smo i predsjednika čime se postigao kontinuitet. Ekonomska je politika jedini segment u kojemu nije došlo do iskoraka – kazao je Ivica Mudrinić. S Kuštrakom i vlasnikom Magme Fižulićem njih su trojica poručili Vladi da fond nije dovoljan.
– Treba ukinuti krizni porez, vratiti PDV na 22 posto i smanjiti doprinose – kažu u HUP-u zabrinuti zbog daljnjeg pada potrošnje. Fižulić kaže da je i u Srbiji u prosincu prodaja u trgovini rasla četiri posto, a Hrvatska je imala 10 posto pada.
Dobre i loše strane premijerkinih mjera
ZA
Krediti će oporaviti ekonomiju
Država je u godini krize kapital banaka uzela sebi, prvi je put dana prilika da novac ode u privredu
Očekuje se pad kamata i zamah potrošnje
Nitko ne ulaže i kupuje uz dvoznamenkaste kamate. Politički utjecaji na tvrtke trebali bi pasti u drugi plan
Očekivani ulazak u EU privući će ulagače
Oporavak u eurozoni olakšat će i poziciju RH, koja bi za dvije godine trebala pod europsku zastavu
PROTIV
Veći porezi umrtvili tvrtke, srezali potrošnju
Krizni porez proizveo je pad plaća i potrošnje te je samo prividno stabilizirao javne financije
Fond da, ali kamate su previsoke
Kamate u RH triput su veće nego u eurozoni i sve dok je tako, ne treba očekivati nove investicije
Skupa država ostaje mač nad vratom sviju
Bez smanjenja državne potrošnje, kao preduvjeta za niže poreze, neće doći do osjetnijeg oporavka
10 milijarda ili 10 milijardi!!!!