Regija središnje i istočne Europe manje je zadužena od zapadne Europe, proračunski deficiti sporije su rasli nego u zemljama eurozone, zemlje smanjuju ovisnost o izvozu, a smanjena im je i stopa potencijalnog usporavanja BDP-a.
Bolja pripremljenost
Zbog toga se najnovija svjetska kriza ne bi trebala preliti na našu regiju u istoj mjeri kao što se to dogodilo u prvom valu, nakon propasti Lehman Brothersa prije tri godine, tvrde analitičari Erste banke.
– Naime, i sada prijeti kolaps globalne potražnje i zastoj ili čak preokret kapitalnih tokova koji se prelijevaju i na ovu regiju, no upravo zbog niže razine javnog duga, poboljšane fiskalne konsolidacije i smanjenog deficita tekućeg računa prijetnja je manja – ističe Juraj Kotian, suvoditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE u Erste grupi.
Analitičari banke objašnjavaju da u prvom valu krize nije bilo prevelike razlike, ali da sada tržišta mnogo bolje razlikuju zemlje prema njihovoj razini duga. Navode kako se, primjerice, rejting Rumunjske i Češke povećao zbog napretka njihove fiskalne konsolidacije. Prema podacima, Hrvatska je prošle godine imala udio javnog duga u BDP-u od 40 posto, što je svrstava u zemlje s nižim udjelom duga. Primjerice, grčki i talijanski udio javnog duga u BDP-u iznosi više od 100 posto.
– Razine duga u zdravim su omjerima u usporedbi s naprednim europskim gospodarstvima, što znači da je manja opasnost od ograničavanja njihova potencijala rasta – kažu u banci.
Investicije i izvoz
I proračunski deficiti, iako su u nekim zemljama regije u krizi porasli, i dalje su bolji nego u problematičnim zemljama eurozone. Analitičari navode kako je povećanje proračunskih deficita posljedica nedovoljne konsolidacije javnih financija u vrijeme brzog rasta, no da su u krizi neke zemlje deficit i smanjile, prije svega one koje su bile pod jačim pritiskom tržišta, odnosno unutar programa MMF-a. U zemljama regije popravila se i izvozna slika. Primjerice, odnos uvoza i izvoza u našoj zemlji pao je sa 7 posto na 1,4 posto BDP-a. To je znatno smanjilo nove potrebe za vanjskim financiranjem zemalja regije SIE, što ih je u prošlosti činilo ranjivima – objašnjava Kotian. U slučaju šoka, te zemlje ne bi imale isti potop BDP-a, iako produljenje krize povećava nesigurnost. Naime, u drugom kvartalu BDP je smanjen, a vidljivo je da su u mnogim zemljama regije investicije i neto izvoz bili jedini doprinos rastu BDP-a, dok je potrošnja kućanstava i države prestala rasti ili se i smanjila.
što znač da smo mi na zapadu ;)))))