Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 76
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Posao za 340.000 ljudi

radnici
Foto: Stefan Sauer/DPA/PIXSELL
27.09.2017.
u 17:46

Ekonomski institut Zagreb predstavio istraživanje o izvorima izvoznog rasta i industrijskskog razvoja koji vuče prerađivačka industrija

Izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti. Pod izravnim učincima podrazumijeva se rast proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti unutar same prerađivačke industrije, a pod neizravnim učincima rast aktivnosti drugih sektora uključenih u lanac dodane vrijednosti izvoznika, pokazalo je jučer predstavljeno istraživanje Ekonomskog instituta “Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj”.

Više izvoza zbog EU

Voditelj istraživanja dr. Goran Buturac naglasio je da izvoz prerađivačke industrije čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, što znači da se na svaku kunu dodane vrijednosti koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti. Osim prerađivačke industrije na koju se odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora čiji su proizvodi i usluge izravno ugrađeni u finalne izvozne proizvode prerađivačke industrije, naveo je Buturac.

Tako izvoz prerađivačke industrije stvara 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto bruto dodane vrijednosti poslovnih usluga. Istraživanje također sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji.

Izvoz prerađivačke industrije ima veliki značaj i za zaposlenost u Hrvatskoj, pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od 50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No, kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji.

Koncentracija izvoznika

To čini nešto više od petine ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Nadalje, svako radno mjesto stvoreno u izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji stvara još 3,7 radnih mjesta u ostatku ekonomije. Primjerice, izvoz prerađivačke industrije izravno stvara 35 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi, 109 tisuća u transportu i trgovini te 18 tisuća radnih mjesta u sektoru poslovnih usluga. Najveći doprinos izvoznom rastu nakon ulaska Hrvatske u EU dale su brodogradnja, farmaceutska industrija i prehrambena industrija. Izražena izvozna koncentracija proizvodnih i tržišnih struktura ukazuje na nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj tržišta kao i nedovoljna ulaganja u inovacijske aktivnosti.

Upravo su ulaganja u istraživanje i razvoj kao i inovacijske aktivnosti osnova razvoja konkurentnosti domaće industrije. Konkurentnost je identificirana kao najznačajniji izvor izvoznog rasta. Učinak konkurentnosti na rast najizraženiji je kod izvoza u nove članice EU-a (naročito Sloveniju, Mađarsku i Poljsku), umjereno je izražen kod izvoza u stare članice EU-a (naročito Italiju, Njemačku i Austriju), dok je na tržištu CEFTA-e zabilježen pad konkurentnosti.

Najveći izvorzni suficit s Bosnom i Hercegovinom, a deficit s Njemačkom

Važno je napomenuti da je rast izvoza prerađivačke industrije nakon ulaska Hrvatske u EU značajno pridonio izlasku iz dugotrajne recesije, naveo je Goran Buturac.

Ukupni robni deficit u prošloj je godini iznosio visokih 7,4 milijarde eura.

Promatrano po zemljama, Hrvatska ima najveći deficit u razmjeni s Njemačkom u iznosu od 1,7 milijardi eura. Slijede Mađarska, Italija i Austrija. Trgovinski suficit realizira se sa zemljama CEFTA-e, a najveći je s Bosnom i Hercegovinom (546 milijuna eura). Kad je riječ o strukturi izvoza, trgovinski suficit bilježimo kod prerade drva, brodogradnje i proizvodnje namještaja, a najveći deficit u razmjeni motornih vozila, kemikalija i kemijskih proizvoda, prehrambenih proizvoda te računala, elektroničkih i optičkih proizvoda.

Komentara 4

ST
stefj
18:20 27.09.2017.

Mislim da bi za Hrvatsku bilo puno primjerenije istraživanje koliko jedan birokrata zatvori radnih mjesta u realnom sektoru...

Avatar mrTrobec
mrTrobec
21:15 27.09.2017.

Čekaj dok nam Bosanci zatvore pipu zbog razgraničenja na moru,otići će još 170 000 ljudi kao 2016 i 150 000 -2015.Evropa nas drži na sankcijama zbog ustašluka i ne priznavanja presuda Evropskih sudova i zakona.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije