Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Poduzetnici moraju sami prikupljati sve manje od 20 milijuna kuna

Može se govoriti o investicijskoj rupi jer nitko sustavno ne nudi manje iznose
16. srpnja 2015. u 14:16 2 komentara 302 prikaza
maras
Foto: Marko Prpić/Pixsell

– Država pokupi sav novac iz banaka i zato banke ne moraju riskirati dajući kredite, već imaju siguran plasman – poruka je Borislava Škegre kojom je opisao srž problema u financiranju ulaganja. Ni građani koji bi trebali biti kupci proizvoda ni tvrtke koje bi širile poslovanje zbog države i njezinih apetita ne mogu doći do kredita. Država je ponovno uzela šest milijardi kuna s domaćeg tržišta, ali to nikoga ne brine, a zapravo to uzrokuje zastoj na terenu, upozorio je Škegro. Financiranje kreditima još uvijek je najčešći oblik financiranja ulaganja u Hrvatskoj i zbog skepse domaćih poduzetnika prema alternativnim oblicima kapitala. Na raspravi u organizaciji Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca predstavljena je analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike prema kojoj je jasno vidljivo da poduzetnici ne žele izgubiti kontrolu i vlasništvo nad tvrtkom, ali imaju i strah od rasta. Analiza je pokazala i da su tri najveća fonda na tržištu realizirala 22 ulaganja ukupne vrijednosti gotovo 900 milijuna kuna uz vrijednost prosječnog ulaganja od oko 41 milijun.

Prepušteni sebi

– Prostor između tri i četiri milijuna s jedne i 20-ak milijuna kuna kapitala uloženog u tvrtke ne pokriva nitko. Barem ne sustavno. Stoga možemo govoriti o investicijskoj rupi – figurativno između dva i 20 milijuna kuna. Poduzetnici su u njoj prepušteni sami sebi i snalaženju s prirodno opreznim bankama – zaključuje Šonje. To bi se uskoro moglo promijeniti jer ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras najavljuje fond u suradnji sa Svjetskom bankom od 150 milijuna kuna, a iz fondova EU osigurat će se 310 milijuna eura.

– Mali i srednji poduzetnici zaposlili su gotovo 26 tisuća novih radnika, a zabilježili su znatan rast prihoda i investicija. Za taj je uspjeh dijelom zaslužna i ova vlada s programima od nepovratnih poticaja preko kreditnih programa do jamstava – istaknuo je Maras. S Marasovom ocjenom nije se složio Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, koji je upozorio da je u krizi u tom sektoru ugašeno 70.000 radnih mjesta te da je danas 9000 obrta manje.

Prezentacije i realnost

– Mogu se na prezentacijama vrtjeti milijarde, ali to nije realnost. Poduzetnici moraju preuzeti rizik dok ih političari u pokušaju da se reklamiraju uvjeravaju da ga nema – poručio je Lovrić, koji je istaknuo da 90 posto malih poduzetnika uopće ne razumije ni što su fondovi rizičnog kapitala ni kako do njih doći. Možda bi im lakše bilo surađivati s privatnim ulagateljima ili poslovnim anđelima među kojima su i tri iskusna bivša bankara Franjo Luković, Zdenko Adrović te Petar Radaković. Oni su raspoloženi ulagati, ali kako je naglasio Adrović, država bi trebala potaknuti ulaganja uklanjajući porezne prepreke. – Ako uložim u tvrtku kreditom, moram platiti PDV na kamate, a potom i porez na dohodak na prihode od ulaganja. To odbija ulagače – upozorio je Adrović.

>> Napokon se osniva prvi hrvatski venture capital fond

Vrtovi Hrvatske
Mala škola imuniteta:
Koji vitamini i minerali brane naše tijelo?
PBZ
#OSTAJEMDOMA
Plaćaj račune i upravljaj svojim financijama online: savjeti za organizaciju bez odlazaka u poslovnicu banke
  • konjanik.alfa:

    Puno pameti,država sisa sav kreditni kapital pa banke neče kreditirati bisnis ni građane.hahaha.....KOJI BISNIS?????? U HRVATSKOJ ????? Tko je od građana kreditno sposoban i pritome spreman za ulaganja

  • konjanik.alfa:

    Strane banke neće ulagati u po njihovoj procijeni nesigurne poslove u Hrvatskoj osim tamo gdje ne konkuriraju EU proizvođačima,kada kreditiraju paze da imaju potpunu mogućnost zarade i kada dužnik propadne banke uzmu hipotekarni jamstvo