Tehnološki razvoj toliko je brz i sofisticiran da financijskim analitičarima daje pregršt informacija koje mogu iskoristiti u povećanju profita svojih kompanija. Neke od tih informacija i zaključaka krajnje su bizarne, što se moglo doznati na okruglom stolu o tehnološkim inovacijama u bankarstvu posljednjeg dana Infoarenine konferencije Financijska arena 2013.
Privatnost na dispoziciji
– Infonomics je nova ekonomska teorija o stvaranju informacija vrijednih za poslovanje. Primarna informacija pritom omogućuje da se usluga proda jeftinije – istaknuo je Ivan Maglić, regionalni zastupnik tvrtke Gartner, vodeće međunarodne tvrtke na području analize, procjene i praćenja trendova u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njihove uspješne primjene u poslovanju.
Kao jedan od intrigantnijih primjera na našem tržištu Maglić navodi praksu jedne od najvećih kartičarskih kuća da na osnovi praćenja strukture troškova sa 80-postotnom sigurnošću prognozira razvode svojih klijenata u sljedeće dvije godine, a time i potencijalne probleme s urednošću plaćanja koji tada najčešće nastaju.
– Nisu, naravno, otkrili koje su to informacije presudne za donošenje zaključka o razvodu, no metoda je učinkovita – kaže Maglić.
Drugi je primjer \"običaj\" osiguravatelja da od meteoroloških servisa dobivaju informacije o dugoročnoj vremenskoj prognozi na određenom području pa na osnovi njih nude, recimo, osiguranje od tuče i poplave poljoprivrednicima koji žive u zoni u kojoj se ne očekuju jače padaline. Neće imati šteta pa će osiguravatelj dobiti \"čistu\" premiju.
Sve će se više koristiti i praćenje društvenih mreža poput Facebooka i Twittera, na kojima klijenti otkrivaju privatne planove i najavljuju da namjeravaju putovati, kupiti stan ili auto.
– Bankari tada mogu krenuti u akciju i ponuditi svoj proizvod – objašnjava Maglić te dodaje da će se do 2015. godine najmanje deset posto bankarskih transakcija odvijati kroz \"oblake\". Razvijat će se, međutim, i razmjena usluga bez plaćanja; \"service banks\" već postoje u Španjolskoj, a bitcoin je pokazao da nadolaze i komplementarne digitalne valute.
– Na bankama je da ponude kako će tu nenovčanu vrijednost čuvati i ukamaćivati – poručuje stručnjak.
Draženko Kopljar, član uprave PBZ-a, slaže se da će onaj tko u bankarskoj industriji ne nađe način primjene novih tehnologija biti – \"luzer\".
– U PBZ-u 500 inženjera radi u tehnološkom centru koji je samo lani izvezao 100 milijuna kuna vrijednosti IT usluga sestrinskim tvrtkama u grupi – otkriva Kopljar.
Premda se više od 90 posto transakcija u dvije najveće hrvatske banke, Zabi i PBZ-u, odvija izvan poslovnica, Kopljar smatra da je ta brojka \"prijevara\" jer je posrijedi uglavnom bankomatski i internetski platni promet, dok se složene transakcije poput kredita još nisu ukorijenile. Sudionici okruglog stola požalili su se i na regulativu pa se čulo da je samo jedan mali \"podčlanak\" u pravilniku o PDV-u godinama onemogućavao primjenu e-računa u biznisu.
Ekstremni ekshibicionizam
No, o jačem prodoru bankarstva na društvene mreže Kopljar baš i nema dobro mišljenje: – Integracija internetskog bankarstva i Facebooka tehnološki se obavi u tjedan ili dva.
No, želite li stvarno da vam netko \"lajka\" plaću ili objavi na \"zidu\" podatke o financijama? Facebook i Google, kaže Kopljar, najviše su prozivani zbog povreda privatnosti i najviše zlorabe te informacije. Odnos s osobnim bankarom usporedio je pak s odnosom povjerenja vjernika i svećenika, dok društvene mreže smatra ekstremnim ekshibicionizmom, što je, kaže, vrlo teško spojiti.
>>Što s limitima i kamatama kad se plaća smanji ili izostane?
